Prvobitno najavljeni pilot projekt uvođenja policijskog patrolnog robota na Tijams Skveru u Njujorku nije prošao onako kako je bilo planirano. Naime, robot nazvan K5, proizveden od strane kalifornijske kompanije Knightscope, bio je visok 1,60 m i težak 180 kilograma. Njegova osnovna uloga bila je da nadgleda javni red u stanici metroa na Tijams Skveru, snimajući događaje putem ugrađenih kamera i pružajući policiji uvid u situaciju na licu mjesta. Međutim, njegovo prisustvo nije dugo potrajalo.

Nakon što je robot stupio na dužnost, brzo je postao predmet kritika i sprdnji, nazvan „kantom za smeće na točkovima“ ili pokvarenom kopijom Robokapa. Mnogi su se pitali o potrebi postojanja ovakvog robota i da li je njegovo prisustvo zaista neophodno. Ispostavilo se da su kritičari bili u pravu, kada je robot, nakon samo četiri mjeseca, pronađen napušten i deaktiviran u neiskorišćenom kancelarijskom prostoru na stanici metroa na Tijams Skveru. Svjedoci su izjavili da ga nisu vidjeli u radu proteklih mjeseci, već je uglavnom stajao na svom punjaču, služeći prolaznicima za pravljenje selfija.

Portparol gradonačelnika odbacio je tvrdnje o neuspješnosti eksperimenta, tvrdeći da je robot radio noćne smjene i da je završetak misije bio planiran. Trenutno se razmišlja o tome gdje bi još mogao biti iskorišten. Interesantno je istaći da je Njujorška policija robota iznajmila, te da je njegovo korištenje koštalo oko devet dolara po radnom satu.

S obzirom na sadašnje okolnosti, postavlja se pitanje da li je uvođenje policijskih patrolnih robota, poput K5, uistinu korisno i efikasno. Mnogi građani su izrazili skepsu prema ovakvoj tehnologiji, smatrajući da bi ljudska prisutnost i pažnja bili mnogo efikasniji u održavanju javnog reda i sigurnosti.

Ovo nije prvi put da su roboti za nadgledanje javnog reda postali predmet kritika i sumnji u svoju efikasnost. U prošlosti su se događali slični incidenti u drugim gradovima, zbog čega se postavlja pitanje da li je ulaganje u ove tehnološke izume zaista opravdano. Iako je njihova namjena da povećaju sigurnost, čini se da mnogi smatraju da je ljudski faktor nezamjenjiv u ovakvim situacijama.

U današnje vrijeme tehnologija igra značajnu ulogu u održavanju javnog reda i sigurnosti, ali ovakvi incidenti još jednom postavljaju pitanje granica i održivosti korištenja napredne tehnologije u ovakvim situacijama.

Kao i u mnogim drugim oblastima, otvara se pitanje balansa između tehnologije i ljudske prisutnosti u održavanju sigurnosti i javnog reda. Iako tehnologija može biti korisna i efikasna, očito je da postoji potreba za pažljivim promišljanjem i procjenom njenih prednosti i nedostataka. U suprotnom, možemo završiti sa skupim, neiskorišćenim robotima koji stoje napušteni na svojim punjačima.

Nakon što je robot završio svoju „misiju“ na stanici metroa na Tijams Skveru, postavlja se pitanje gdje bi i kako bi se dalje mogao koristiti, ili da li je vrijeme da se takvi projekti preispitaju i da se sredstva i resursi usmjere na druge oblike sigurnosnih mjera. Ovo je svakako pitanje koje zahtijeva razmatranje i donošenje pažljivo razmotrenih odluka u budućnosti.