Zaštita matičnog pisma srpskog naroda

Tamara Nikolić avatar

Pocinje cetvrta faza izgradnje Muzeja cirilice u Raci, blizu istoimenog srednjevekovnog manastira i prepisivacke skole. Ova faza obelezena je potpisivanjem ugovora vrednog 25 miliona dinara između ministra kulture Nikole Selakovića i predsednika Opštine Bajina Bašta Milenka Ordagića. Ova sredstva su obezbeđena kroz konkurs Ministarstva kulture „Gradovi u fokusu 2026“, čime se nastavlja podrška ovom značajnom nacionalnom projektu.

U okviru ovog projekta, planiraju se građevinski radovi na Domu cirilice, starom objektu koji se nalazi nasuprot Muzeju cirilice. Ove dve građevine će činiti jedinstvenu kulturnu celinu posvećenu očuvanju i promociji srpskog jezika i ciriličkog pisma. Ministar Selaković je istakao da je ugovor od 25 miliona dinara samo jedan deo šireg projekta, koji je do sada obuhvatio ukupno 95 miliona dinara u prethodne tri godine. Opština Bajina Bašta je doprinela sa više od 15 miliona dinara, tako da ukupna vrednost investicije dostiže gotovo milion evra.

Muzej cirilice, koji je otvoren u staroj seoskoj školi koja godinama nije bila u funkciji, predstavlja najmlađu nacionalnu ustanovu kulture u Srbiji. Njegova svrha je da se cirilica, kao nematerijalno srpsko kulturno nasleđe, ne samo čuva, već i aktivno promoviše. Ministar Selaković je naglasio važnost upotrebe ciriličkog pisma i širenja svesti o njegovoj neophodnosti, dodajući da je cilj oživljavanje ovog prelepog dela Srbije u blizini rečice Rače i istorijski značajnog manastira Rača.

U prva četiri meseca rada, Muzej cirilice je imao oko 5.000 posetilaca, iako još nije imao zaposlene, već su u njemu radili volonteri, poklonici i ljubitelji srpske kulture. Ovo ukazuje na veliki interes javnosti za očuvanje i promociju srpskog jezika i pisma. Najavljena je i prva velika izložba u Muzeju, koja će tematski obraditi zabranjivanje upotrebe ciriličnog pisma kroz istoriju, čime će se dodatno osvetliti važnost ovog pisma u srpskoj kulturi.

Muzej cirilice nije samo ustanova koja čuva eksponate i nasleđe. To je ustanova savremenog stvaralaštva, čiji je zadatak da populariše cirilicu i širi svest o njenoj zaštiti kao matičnog pisma srpskog jezika i naroda. Selaković je istakao da Muzej ima zadatak da bude mesto okupljanja i edukacije, a ne samo čuvanja prošlosti.

Pored Muzeja cirilice, ministar Selaković je predsedniku Opštine Bajina Bašta uručio i ugovor o sufinansiranju projekta „Uređenje i opremanje laboratorijsko-istraživačkog centra Narodne biblioteke ‘Miloš Trebinjac’“. Ovaj projekt je vredan 400.000 dinara i ima za cilj unapređenje istraživačkog rada u lokalnoj biblioteci, kao i očuvanje i proučavanje bibliotečke građe. Ovaj korak dodatno ukazuje na posvećenost Ministarstva kulture unapređenju kulturne infrastrukture u Srbiji.

U svetlu svih ovih inicijativa, jasno je da se srpska kultura i jezik aktivno promovišu kroz različite projekte i institucije. Muzej cirilice se profilira kao ključna tačka za promociju cirilice, a njegovo postojanje doprinosi jačanju identiteta i svesti o značaju srpskog jezika.

Na kraju, važnost ovih projekata ne leži samo u očuvanju tradicije, već i u njihovom doprinosu razvoju lokalne zajednice i turizma. Kroz kulturne institucije poput Muzeja cirilice i unapređenje bibliotečkih resursa, stvara se prostor za dijalog i edukaciju, što je ključno za budućnost srpske kulture i jezika.

Tamara Nikolić avatar