Ova biljka je pravi hit na njivama

Milan Petrović avatar

Iako mnogi i dalje smatraju lavandu tipično mediteranskom biljkom, pokazalo se da se ona veoma dobro prilagođava i kontinentalnom delu Hrvatske. Porodica Zec iz Slavonije pre dve decenije odlučila je da se okuša u uzgoju lavande, prepoznajući njene prednosti, kao što su jednostavnost održavanja i otpornost na bolesti i štetočine. Monika Fekete iz porodice Zec ističe da slavonsko zemljište, koje je bogato hranljivim materijama, omogućava uspešan uzgoj mediteranskih kultura, pa čak i Dalmatinci prepoznaju kvalitet slavonske lavande i počinju da je uzgajaju kao svoj proizvod.

Prošlogodišnja berba lavande bila je izuzetno uspešna, a očekivanja za ovu sezonu su slična. Međutim, porodica se suočava s izazovima u vidu vremenskih prilika i sušnih perioda. Anica Zec napominje da je prošla godina bila posebno sušna, što je zahtevalo dodatno navodnjavanje plantaža. Postoji nada da će veće površine pod lavandom doneti značajniji prihod, jer bi veće plantaže omogućile održiviji način života.

U Hrvatskoj se trenutno oko 350 porodičnih gazdinstava bavi uzgojem lavande, a većina proizvođača samostalno prerađuje biljku jer organizovanog otkupa praktično nema. Anica Zec smatra da je potrebno raditi na boljoj prodaji i potrošnji domaćih proizvoda, jer su proizvodi od lavande prirodni i lekoviti. Uz to, stručnjaci iz Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku rade na razvoju prirodnog konzervansa na bazi lavande, koji bi mogao naći primenu u kozmetičkoj industriji.

Ova inicijativa ima za cilj da zameni sintetičke konzervanse prirodnim, čime bi se produžio rok trajanja proizvoda i dobili prirodniji kozmetički proizvodi. Dekanka fakulteta, Danica Jokić, naglašava važnost ovakvih istraživanja u kontekstu sve veće potražnje za prirodnim i zdravim proizvodima.

Trenutno se lavanda gaji na oko 250 hektara u Hrvatskoj, pri čemu su najveće površine locirane u Slavoniji. Stručnjaci ističu da klimatske promene i sve veći broj sunčanih dana pogoduju uzgoju ove kulture, što je dodatni motiv za poljoprivrednike da se upuste u proizvodnju lavande. Monika Tkalec sa Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku naglašava da su viša temperatura i povećani sunčani dani doveli do poboljšanja kvaliteta eteričnog ulja lavande, koje sada može da se takmiči s kvalitetom dalmatinske lavande.

S obzirom na sve navedeno, lavanda se pokazuje kao potencijalno unosna kultura za poljoprivrednike u kontinentalnom delu Hrvatske, a njena popularnost i potražnja mogu značajno rasti u budućnosti. Ulaganje u ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje moglo bi doneti dugoročne koristi ne samo pojedincima, već i lokalnoj ekonomiji.

Milan Petrović avatar