Priština koristi poznati trik kako bi izbjegla formiranje Zajednice srpskih općina, što je trebala učiniti prije 11 godina. U ovaj proces ponovno se upliće ustavni sud tzv. Kosova, unatoč već definiranim nadležnostima Zajednice prema Briselskom sporazumu. Lažna država, kako bi ušla u Savjet Europe, mora osnovati Zajednicu, stoga režim Aljbina Kurtija planira podnijeti nacrt statuta Zajednice ustavnom sudu, nekoliko dana prije glasanja u Strasbourgu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kritizirao je ovu strategiju, napominjući da nije u skladu s dosad postignutim sporazumima. Vučić je istaknuo da ovo potez prištinskog režima služi samo kao izgovor kako bi se glasalo za tzv. Kosovo u Savjetu Europe, iako formiranje Zajednice bilo propisano prije 11 godina.

Evropski i američki zvaničnici omogućili su Kurtiju ovaj potez, koristeći nedorečen izvještaj izvestiteljice SE Dore Bakojani kao osnovu za taj korak. Bakojani je istaknula da tzv. Kosovo mora poduzeti konkretne korake za provedbu sporazuma iz Brisela i Ohrida, uključujući i osnivanje Zajednice općina sa srpskom većinom. Time je prištinski režim i njegovi saveznici stavili ustavni sud u centar zbivanja, ocjenjujući slanje nacrta statuta kao „konkretni korak“.

Međutim, pitanje je što će se dogoditi ako sud odbaci nacrt statuta Zajednice, te koliko daleko mogu ići s kvazi-pravnim manipulacijama. Isti taj ustavni sud bio je aktiviran i 2015. godine, kada je ocijenio da dogovoreni principi o Zajednici „nisu u potpunosti usklađeni s duhom ustava Kosova“. Od tada se pokušava pretvoriti Zajednicu, koju srpska zajednica vidi kao oazu od prištinskog terora, u praznu ljušturu s ovlastima sličnima nevladinim organizacijama.

Krajem prošle godine, dok su sve glasnije bile kritike zbog neispunjavanja obveze oko Zajednice srpskih općina, mentori tzv. Kosova relativizirali su situaciju. Američki veleposlanik u Prištini Jeffrey Hovenier istaknuo je da Washington smatra da Zajednica „treba biti formirana u potpunosti u skladu s postojećim ustavom Kosova i odlukom ustavnog suda o tom pitanju“. Praktično, time je otvoren put za Kurtija da postupi kako trenutno čini.

Zapadni centri kao opravdanje za „ukidanje“ nadležnosti Zajednice, dogovorene prije 11 godina, navode „strah od stvaranja nove Republike Srpske“ i destabilizaciju regije. Prema Briselskom sporazumu, Zajednica treba imati statut, skupštinu, predsjednika, mogućnost predlaganja zakona te sudjelovanja u sudskim postupcima.

Na taj način, prištinski režim koristi zakonske i političke trikove kako bi izbjegao osnivanje Zajednice srpskih općina, stvarajući pravnu zavrzlamu koju podržavaju europske i američke institucije kako bi zadovoljili svoje vlastite interese. Ipak, ostaje vidjeti hoće li ovaj pokušaj biti uspješan ili će se Zajednica ipak uskoro uspostaviti u skladu s prethodno postignutim sporazumima.