Erupcija vulkana na Islandu događaj je koji je odjeknuo širom sveta, a geolog Dragan Milovanović otkrio je da se erupcija očekivala zbog serije slabih zemljotresa koji su prethodili erupciji. On tvrdi da je neophodno očekivati erupciju i da se nisu očekivale velike eksplozije jer je lava mirna.

Milovanović je istaknuo da je erupcija na početku bila mala, ali se nastavila s malo većim intenzitetom, što je u granicama normalnog. On također napominje da se to područje smatra mjestom gdje se stvaraju vulkani, te su erupcije uobičajena geološka pojava, te je cijelo ostrvo nastalo od vulkanske lave.

Važno je istaknuti da su to mirne lave, što znači da su erupcije bez eksplozija. Međutim, Milovanović upozorava kako bi situacija mogla postati eksplozivna ukoliko lava reagira s vodom, snijegom i ledom.

Ova erupcija potaknula je sve teoretičare i diplomate iz svih dijelova sveta. Svojim neobičnim zagađujućim česticama, ona je zasjenila sve druge aktivnosti na planeti za nekoliko dana, iako, prema podacima, nije prouzrokovala veće probleme.

Iako se najveći dio ambalaže može reciklirati, faktori koji utječu na dugotrajnost ambalaže, poput vlage, nesigurne su. “Činjenica je da se najviše ambalaže u Hrvatskoj ne reciklira, a prema proračunima, oko 20.000 tona plastike završi na deponijama. Planovi za reciklažu sve su složeniji jer se još ne zna kako će se sudare s odvajanjem teško recikliranih materijala.“

Kako bi se efikasno izvršila reciklaža, neophodno je educirati stanovništvo o važnosti recikliranja i pravilnog odlaganja otpada. Također je važno kontinuirano raditi na razvoju programa za odvajanje teško recikliranih materijala kako bi se i oni mogli uključiti u proces recikliranja.

Kada je riječ o prometu otpadom, Hrvatska zauzima četvrto mjesto u EU po količini otpada na odlagalištima, što nije dobro. Osim što zauzima prostor, otpad na zemljištu može izazvati zagađenje tla, vode i zraka. Stil života stanovništva, promjene u upotrebi materijala i kroz sve veću industrijalizaciju, glavni su uzroci povećane tehnološke konzumacije i problemi s otpadom.

Zemljotresi, poplave, vulkanska erupcija – prirodne katastrofe koje pogađaju mnoge dijelove svijeta, a i Hrvatsku. Istraživanja su pokazala da na Balkanu vjerojatno dolazi do povećanog broja potresa u narednom razdoblju. No, koliko smo spremni na to, kako se pripremamo, što poduzimamo i s koliko sredstava – spram drugih zemalja, nerijetko ponavljaju pitanja stručnjaci.

Ono što znamo je da koju god katastrofu zadesilo Hrvatsku i njezine građane, nastavljaju se potresi, erupcije vulkana i poplave u različitim dijelovima zemlje. Kako bi se zaštitili od prirodnih katastrofa, važno je osigurati adekvatnu infrastrukturu, educirati stanovništvo o preventive, te imati plan evakuacije i proaktivni pristup u pripremi za takve događaje.

U okviru projekta koji se provodi u suradnji s U.S. Aid-om, Hrvatskoj se osigurava pristup najnovijim informacijama i tehnologijama kako bi se mogla efikasno planirati svoj odgovor na prirodne katastrofe i bolje se pripremiti za takve događaje. Osim toga, važno je kontinuirano nadgledati ponašanje prirodnih sila kako bi se na vrijeme mogli prepoznati potencijalni uzroci katastrofa i adekvatno reagirati.

U zaključku, erupcija vulkana na Islandu kao i druge prirodne katastrofe naglašavaju važnost pripremljenosti, educiranosti i pravilnih mehanizama za reakciju na takve događaje. Hrvatska se suočava s različitim rizicima od prirodnih katastrofa, te je neophodno ulagati u infrastrukturu, tehnologiju i educiranje stanovništva kako bi se efikasno zaštitili od takvih događaja.