Zašto Alchajmer briše sećanja na voljene osobe

Milan Petrović avatar

U poslednje vreme, istraživači su otkrili vezu između Alchajmerove bolesti i propadanja zaštitnih mreža koje okružuju neurone u mozgu. Ovo otkriće može objasniti zašto oboleli od Alchajmerove bolesti često ne prepoznaju svoje voljene. U istraživanju koje su sproveli Univerzitet Virdžinije i Virdžinija Tek, objavljenom u časopisu „Alchajmer i demencija“, naučnici su ispitivali mogućnosti obnove tih zaštitnih struktura, koristeći lekove koji su već u upotrebi za lečenje tumora i artritisa.

Harald Zontajmer, koordinator studije, izrazio je uzbuđenje zbog otkrića strukturne promene koja može objasniti specifičan gubitak memorije kod osoba sa Alchajmerovom bolešću. Prema njegovim rečima, ovo predstavlja potpuno novu metodu pristupa lečenju, jer su već dostupni potencijalni lekovi koji bi mogli da imaju pozitivan efekat na obolele. Ovo istraživanje otvara nove mogućnosti za terapije koje bi mogle značajno poboljšati kvalitet života ljudi koji pate od ove teške bolesti.

Alchajmerova bolest je neurodegenerativna bolest koja se najčešće dijagnostikuje kod starijih osoba. Ona je karakterisana postepenim gubitkom memorije i kognitivnih funkcija, što može dovesti do nemogućnosti prepoznavanja bliskih osoba. Učestalost ove bolesti raste, a procenjuje se da će do 2050. godine više od 150 miliona ljudi širom sveta biti pogođeno ovom bolešću.

Jedan od ključnih problema u razumevanju Alchajmerove bolesti je mehanizam koji dovodi do gubitka memorije. Do sada su istraživači smatrali da su beta-amiloidni plakovi i tau proteini glavni uzroci neurodegeneracije. Međutim, nova otkrića sugerišu da su i strukture koje okružuju neurone, poznate kao zaštitne mreže, od suštinskog značaja za očuvanje funkcija mozga.

Istraživanje je pokazalo da propadanje ovih zaštitnih mreža može uticati na sposobnost neurona da komuniciraju jedni s drugima, što može rezultirati gubitkom memorije. Ova saznanja pružaju nove uvide u to kako bi se mogla razviti efikasnija terapija za obolele od Alchajmerove bolesti. Upotreba postojećih lekova koji se već koriste za lečenje drugih bolesti može značajno ubrzati proces istraživanja i razvoja novih tretmana.

U svetu medicinskih istraživanja, ovaj pristup se naziva „repurposing“, odnosno preusmeravanje postojećih lekova za nove indikacije. Ova strategija može smanjiti vreme i troškove potrebne za razvoj novih lekova, što je posebno važno u borbi protiv bolesti poput Alchajmera, koja zahteva hitnu pažnju zbog rastuće prevalencije.

Osim toga, istraživanja poput ovog mogu doprineti boljem razumevanju mehanizama neurodegenerativnih bolesti uopšte. Iako je fokus na Alchajmerovoj bolesti, otkrića mogu imati implikacije i za druge neurološke poremećaje, kao što su Parkinsonova bolest i različiti oblici demencije.

Zontajmer i tim istraživača pozivaju na dalja istraživanja kako bi se potvrdila njihova otkrića i istražile mogućnosti za kliničku primenu. U međuvremenu, oboleli i njihove porodice mogu se nadati da će nova saznanja dovesti do efikasnijih tretmana koji bi mogli poboljšati kvalitet života i očuvati sećanja onih koji pate od Alchajmerove bolesti.

U zaključku, istraživanje koje su sproveli Univerzitet Virdžinije i Virdžinija Tek predstavlja važan korak napred u razumevanju Alchajmerove bolesti i otkrivanju potencijalnih novih terapija. Uz dalja istraživanja, postoji nada da će se pronaći efikasni načini za borbu protiv ove teške bolesti, poboljšavajući živote miliona ljudi širom sveta.

Milan Petrović avatar

Pročitajte takođe: