U 2021. godini, Nacionalna služba za zapošljavanje u Srbiji je izdala više od 20.000 radnih dozvola stranim državljanima. Većina ovih dozvola je izdata za radnike angažovane na građevinskim poslovima. Kako je istaknuto, deficit radne snage za određene pozicije opravdava uvoz radne snage. Također, trenutno najtraženiji poslovi obuhvataju zanimanja u građevinarstvu, dostavi i kurirskim uslugama.

Miloš Turinski, predstavnik jednog domaćeg veb sajta za zapošljavanje, ističe da se osim građevinarstva, gde su angažovani radnici iz Kine i Turske, primjećuje deficit radne snage u sektoru dostave i kurirskih usluga, gdje su mnogi radnici iz Uzbekistana pronašli posao. Radnici iz inostranstva uglavnom se angažuju putem državnih službi i biroa kao što to rade i radnici iz Srbije koji odlaze van zemlje.

Prema rečima Turinskog, u Srbiji postoji deficit radne snage u svim zanatskim poslovima, a sve češće se pojavljuju pojedinačni oglasi za posao angažovanje radnika iz inostranstva po projektu. Na primjer, radnici zavarivači se dovode iz različitih zemalja da bi radili na projektima na satnicu. Njihova prosječna plata je oko 500 evra, uz zajednički smeštaj obezbjeđen od strane poslodavaca.

Domaći poslodavci ističu da su ovi radnici pogodni zbog niske cijene rada, radnog vremena koje su spremni provesti na poslu, kao i zbog toga što ovlašćene agencije preuzimaju logistiku oko njihovog boravka: pravne regulative, smeštaja, hrane i prevoza.

Vlasnik firme koja se bavi enterijerima u Beogradu, Nebojša Vujnović, ističe da je praktično nemoguće pronaći radnu snagu na tržištu. Specifično za njegov posao jeste što pored keramičara, potrebni su i majstori za lepljenje podnih obloga od itisona, PVC-a, i linoleuma, za koje osnovna obuka traje dugo. Vujnović ističe nedovoljno obučene „majstore“, te ističe da je potrebno privući mlade ljude koji žele da nauče ovaj zanat.

Nadalje, on ističe da u Srbiji postoji tek nekoliko desetina kvalitetnih majstora za postavljanje podnih obloga koji zaista znaju ovaj zanat, a i oni su uglavnom stariji od 50 godina. Nedostatak odgovarajućih zanatskih škola dodatno otežava situaciju. Vujnović također iznosi i problematiku plate, ističući da dobar majstor u Srbiji treba da zarađuje 180.000-200.000 dinara, a da je trenutna situacija vrlo težak problem za ovu industriju.

Zaključno, situacija sa deficitom radne snage u mnogim sektorima, posebno u zanatskim poslovima, predstavlja izazov sa kojim se suočava Srbija. Niska cijena rada, nedovoljna obuka i nedostatak kvalitetnih radnika, te nedostatak odgovarajućih škola, zahtijevaju šire mjere i strategije kako bi se riješili problemi sa kojima se domaći poslodavci danas suočavaju.