Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, početkom godine ponudio je savetodavni referendum o svojoj smeni, nakon što su istraživanja pokazala da mu opada podrška. Iako su mu se tada mnogi protivili, nije došlo do raspisivanja referenduma. U međuvremenu, organizatori studentskih blokada insistiraju da su jedino izbori rešenje, jer njihovi zahtevi nisu ispunjeni. Međutim, Vučić, koji se smatra ključnom figurom u ovom procesu, ponavlja da su svi zahtevi ispunjeni i da ga više ne zanimaju.
U emisiji „Direktno sa Minjom Miletić“, o trenutnoj političkoj situaciji u Srbiji diskutovali su predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević, predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić i profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Vladan Petrov. Vučević je opisao poslednjih sedam meseci kao napad na državu i njene institucije, govoreći o pokušaju obojene revolucije i nasilne promene vlasti. On smatra da su država i narod pružili otpor opstrukciji i nasilju.
Prema Vučeviću, oni koji protestuju su često nestrpljivi i umorni, ali ističe da Srbija odoleva pritiscima koji traju gotovo sedam meseci. On sumnja u spontanost protesta i veruje da su organizovani i da su pripremani duže od dvadeset godina. Takođe, ukazuje na to da su protesti otkrili svoje prave političke ciljeve, a ne samo društvene zahteve.
Profesor Petrov je dodao da se pokušava stvoriti „vaninstitucionalni haos“, ističući da organizovani pokušaji stvaranja haosa ugrožavaju stabilnost države. Gajić je naglasio konfuziju među građanima koji teško razumeju trenutnu situaciju, upozoravajući na opasnost od društvene krize koja može biti ozbiljnija od političke. On smatra da je važno da se pronađu zajedničke tačke oko kojih bi se građani mogli okupljati, što je neophodno za stabilnost društva.
Na konferenciji za novinare, vučević je kritikovao nejasnoću zahteva sa protestima, ističući da je nedostatak formalnih pregovarača otežao situaciju. On je postavio pitanje zašto organizatori nisu tražili vanredne parlamentarne izbore ranije, smatrajući da su njihovi zahtevi samo most ka daljem vođenju revolucije. Vučević tvrdi da je SNS spremna za izbore kada god da budu raspisani, ali ne može da isključi mogućnost da će se oni održati ove godine.
Gajić je ukazao na to da je važno da se studenti organizuju kako bi se pripremili za eventualne izbore, ističući da je ovo korak ka stabilizaciji situacije. On smatra da je važno da se svi građani uključe u proces, kako bi se izbegla dalja podela društva. Petrov je upozorio na pokušaje vaninstitucionalnog delovanja i naglasio potrebu za jasnim institucionalnim okvirom.
U zaključku, situacija u Srbiji ostaje napeta, a zahtevi za izborima se sve više čuju. Iako su protesti otkrili mnoge političke ciljeve, situacija zahteva pažljivo praćenje i analizu kako bi se osigurala stabilnost države i društva. Predstojeći izbori će biti ključni u oblikovanju budućnosti Srbije, a način na koji se rešavaju trenutni problemi može odrediti putanju zemlje.