Direktor kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon nedavno je na društvenoj mreži Iks objavio stav o ustavnom priznanju srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori, uz crnogorski. Gujon smatra da bi ovakav korak značio uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i izražavanje demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u toj zemlji. Ova izjava je usledila kao reakcija na nedavne komentare premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji je kritikovao stavove Demokratske narodne partije (DNP) i označio ih kao „ucenjivački model saradnje“.
Otkazivanje podrške DNP vlasti u Crnoj Gori usledilo je nakon neuspeha da se formira radna grupa koja bi se bavila pitanjima statusa srpskog jezika i identiteta. Gujon navodi da je prema poslednjem popisu više od 43% građana Crne Gore izjavilo da govori srpski jezik, dok se oko 34% izjasnilo za crnogorski jezik, koji je trenutno jedini ustavom priznat službeni jezik. Ove činjenice, prema Gujonu, ne mogu biti ignorisane u demokratskom društvu, jer predstavljaju stvarnu sliku jezičke raznolikosti i identiteta građana Crne Gore.
Gujon ističe da samo ustavno priznat službeni jezik može uživati najviši stepen pravne sigurnosti i ravnopravnosti. On podseća na iskustva Crne Gore pre 2020. godine, kada je prethodni režim koristio državne institucije za sistematsko potiskivanje srpskog jezika i identiteta. To pokazuje da „službena upotreba“ jezika nije dovoljna, već je potrebna ustavna zaštita. Gujon naglašava da stav njegove kancelarije nije isključiv, već inkluzivan, što ukazuje na potrebu za dijalogom i razumevanjem među različitim jezičkim zajednicama.
Premijer Milojko Spajić je ranije kritikovao DNP, nazvavši njihovo ponašanje „ucenjivačkim“ i ukazao na to da je otkazivanje podrške DNP rezultat neispunjenih zahteva. Ovaj politički sukob dodatno komplikuje situaciju u Crnoj Gori, koja se suočava sa izazovima u vezi sa identitetom, jezikom i etničkim pitanjima. Spajić je naglasio da je saradnja sa DNP bila zasnovana na zajedničkim interesima, ali da je neophodno postaviti jasne granice kada su u pitanju zahtevi koji se odnose na jezik i identitet.
DNP, pod vođstvom predsednika Milana Kneževića, javno je objavio da povlači podršku vladi premijera Spajića, kao i vlastima u Podgorici koje predvodi gradonačelnik Saša Mujović. Ova stranka je ranije postavila uslove za ostanak u vladi, koji uključuju uvođenje srpskog jezika kao zvaničnog, izmene Zakona o državljanstvu, kao i uvođenje trobojke kao narodne zastave. Takođe, DNP je tražio započinjanje dijaloga o spornoj izgradnji kolektora u Botunu, što dodatno ukazuje na složenost političke situacije.
U svetlu ovih događaja, pitanje jezika i identiteta postaje ključno za političku stabilnost i društveno jedinstvo u Crnoj Gori. Ustavno priznavanje srpskog jezika moglo bi otvoriti dijalog između različitih jezičkih zajednica i omogućiti bolju integraciju građana. U tom smislu, Gujonov apel za razumevanjem i uvažavanjem jezičke raznolikosti može biti prvi korak ka prevazilaženju trenutnih političkih tenzija.
U zaključku, situacija u Crnoj Gori pokazuje koliko je važno poštovati jezičke i kulturne identitete građana, jer oni predstavljaju osnovu demokratskog društva. Ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog, zajedno sa crnogorskim, može doprineti jačanju društvene kohezije i političke stabilnosti. Ovaj izazov zahteva otvoren dijalog i spremnost svih strana da se uključe u konstruktivnu raspravu o pitanjima jezika, identiteta i budućnosti Crne Gore.
