U Sremu prodato zemljište za 35.000 evra po hektaru

Milan Petrović avatar

Prema najnovijem izveštaju Republičkog geodetskog zavoda, tržište nepokretnosti u Srbiji je u poslednjem kvartalu 2024. godine zabeležilo značajan rast. Ovaj trend se posebno ističe u regionu Vojvodine, gde su postignuti impresivni rezultati u oblasti kupoprodaje nepokretnosti. U tom periodu, u Vojvodini je sklopljeno 1.243 ugovora o kupoprodaji, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period prethodne godine kada je zabeleženo 1.161 ugovor.

Ukupna vrednost ovih transakcija dostigla je 99,5 miliona evra, u poređenju sa 91,2 miliona evra iz 2023. godine. Ova brojka ukazuje na sve veću aktivnost na tržištu, a posebno se ističe rast potražnje za novim stanovima. Naime, 43% svih kupovina u Vojvodini odnosi se na nove stanove i kuće, što može biti pokazatelj promena u preferencijama kupaca i potražnje za modernijim stambenim rešenjima.

Zemljište u ovom regionu ostaje veoma traženo, posebno u blizini većih gradova. U Kaću kod Novog Sada zabeležena je najviša cena po kvadratu, što dodatno ukazuje na rastuću potražnju. U Bačkoj Topoli je potpisan najveći ugovor u ovom periodu – prodato je više od 116 hektara zemljišta za više od 2 miliona evra, što jasno pokazuje interes investitora za kvalitetnom poljoprivrednom zemljom u ovom delu Srbije.

Statistika za ceo Sremski okrug takođe pokazuje rast cena, sa prosečnom cenom poljoprivrednog zemljišta od oko 14.000 evra po hektaru tokom poslednja tri meseca 2024. godine. Najskuplje zemljište u okrugu prodato je po ceni većoj od 35.000 evra po hektaru, a zabeleženo je ukupno 398 kupoprodaja zemljišnih parcela. Ovi podaci ukazuju na sve veći interes za poljoprivredu i investicije u zemljište, što može biti odraz šireg ekonomskog trenda.

Uz sve to, rast tržišta nepokretnosti može se povezati sa oporavkom ekonomije i povećanjem kupovne moći građana. Mnogi analitičari smatraju da bi ovaj trend mogao da se nastavi i u narednim kvartalima, ukoliko se ne dese veći ekonomski poremećaji ili promene u zakonodavnom okviru koje bi mogle uticati na tržište.

U zaključku, tržište nepokretnosti u Vojvodini i šire u Srbiji pokazuje znake pozitivnog rasta i vitalnosti. Povećana aktivnost u oblasti kupoprodaje, kao i rastuće cene zemljišta, ukazuju na to da investitori i kupci prepoznaju potencijal ovog tržišta. Očekuje se da će se ovi trendovi nastaviti, a tržište nepokretnosti će verovatno ostati u fokusu kako za domaće tako i za strane investitore u budućnosti.

Milan Petrović avatar