U muzeju „Kraljica Sofija“, pred Pikasovim remek delom, redovi i bezmalo devet decenija od nastanka

Tamara Nikolić avatar

Na pazarni dan, 26. aprila 1937. godine, nacistička legija „Kondor“ bombardovala je baskijski gradić Gerniku, koristeći bombe teške gotovo pola tone i zapaljive projektile. Ovaj brutalni napad, koji je odneo mnoge živote, ostavio je dubok trag u sećanju čovečanstva. Ljudi su pokušavali da pobegnu dok su avioni mitraljezima kosili narod. Ovaj tragičan događaj postao je simbol stradanja tokom odbrane Druge republike u Španiji, koja se suočavala sa pučem desničarskih generala potpomognutih fašistima.

Monumentalno delo Pabla Pikasa, poznato kao „Gernika“, dodatno je urezalo ovu sliku užasa u kolektivnu svest. Pikasovo platno, koje je nastalo u samo 35 dana, prvi put je izloženo na Svetskoj izložbi u Parizu u jesen 1937. godine. Ovo grandiozno umetničko delo, visoko skoro tri i po metra i dugačko gotovo osam, danas se čuva u madridskom muzeju „Kraljica Sofija“, gde ga masovno posećuju ljubitelji umetnosti i antifašisti iz celog sveta.

Na Dan ustanka protiv Napoleona, 2. maja, posetioci su se okupili ispred muzeja, čekajući otvaranje vrata. Kada su se vrata otvorila, ljudi su se uputili ka sobi 205, gde se nalazila „Gernika“, kako bi zauzeli što bolji položaj za gledanje. Pikaso je ovu sliku zavetovao španskom narodu, odbivši ponudu Rokfelerove fondacije za otkup. Ova slika je čuvana i restaurirana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti (MoMA) sve do pada diktature generala Franka, kada je konačno vraćena u Španiju.

U muzeju „Kraljica Sofija“, „Gernika“ je okružena vizuelnim pričama koje oslikavaju atmosferu u kojoj je nastala. Posetioci prolaze pored likovno upečatljivih postera i štampe iz tog vremena, koja poziva na odbranu Republike. Ovi eksponati daju kontekst delu i pomažu u razumevanju poruke koju Pikaso nosi.

Muzej takođe sadrži odeljak o uticaju Vladimira Majakovskog na španske umetnike, gde se prikazuju njegovi radovi i filmovi. Na izložbi su prisutni i drugi umetnici poput Huana Miroa, Alberta Sančeza i Hulija Gonzalesa, koji su takođe učestvovali na Svetskoj izložbi u Parizu. Ova izložba bila je pokušaj Republike da predstavi napredne ideje i umetnost, kao i da upozori na opasnost od fašizma.

Pored „Gernike“, u muzeju su izloženi i radovi Salvadora Dalija iz ranih faza njegovog stvaralaštva. U sobi posvećenoj španskoj avangardi, izloženi su i radovi drugih značajnih umetnika, kao i maketa španskog paviljona sa Svetske izložbe. U ovom paviljonu, španska Republika je predstavila svoje kulturne i društvene projekte, kao i narodne tradicije.

Svetska izložba u Parizu 1937. godine bila je poslednja prilika da Republika predstavi svoja dostignuća pre nego što je, samo godinu i po dana kasnije, poklekla pred fašizmom. Ova izložba ostaje simbol otpora i umetničkog izraza, a Pikaso je, u jednom trenutku, odgovorio nemačkom oficiru koji ga je pitao za „Gerniku“: „Ne, vi ste.“

Ovo delo ostaje trajni podsetnik na stradanja i borbe koje su se odvijale u Španiji, ali i širom sveta. „Gernika“ nije samo umetničko delo, već i snažan simbol otpora protiv nasilja i totalitarizma. U vremenu kada se svet suočava sa sličnim izazovima, ova slika ostaje važna kao podsećanje na to šta se može dogoditi kada se mržnja i nasilje ostave bez odgovora.

Tamara Nikolić avatar

Pročitajte takođe: