Američka kompanija Tesla, poznata po svojim inovativnim električnim vozilima, donela je značajnu odluku koja ukazuje na sve dublje geopolitičke tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Prema izveštaju Vol Strit Džurnala, Tesla zahteva od svojih dobavljača da prestanu sa nabavkom komponenti koje se proizvode u Kini za automobile namenjene američkom tržištu. Ova odluka nije iznenađujuća s obzirom na trenutne globalne okolnosti i sve veće napetosti između ove dve velike sile.
Ranije ove godine, Tesla je već najavila svoj plan da postupno eliminiše korišćenje delova od dobavljača koji posluju u Kini za proizvodnju svojih električnih automobila koji se prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama. Cilj kompanije je da u narednih godinu ili dve potpuno izbaci sve komponente proizvedene u Kini iz svoje proizvodnje. Ova strategija dolazi kao rezultat želje da se smanji zavisnost od kineskih dobavljača, posebno nakon što je pandemija koronavirusa značajno poremetila globalne lance snabdevanja.
Pandemija COVID-19 je pokazala koliko su lanci snabdevanja ranjivi, a Tesla je među mnogim kompanijama koje su se suočile sa problemima u nabavci delova tokom krize. Ova situacija je dodatno podstakla kompanije da preispitaju svoje strategije i potraže alternativne izvore za ključne komponente. Tesla se, stoga, okrenula domaćim ili drugim međunarodnim dobavljačima kako bi osigurala kontinuitet u proizvodnji.
Uzimajući u obzir da je Tesla jedan od lidera u industriji električnih vozila, njen potez može imati značajan uticaj na tržište i dobavljače širom sveta. Ova odluka može podstaći i druge kompanije da preispitaju svoje veze sa kineskim dobavljačima, posebno u svetlu rastućih političkih tenzija. Mnoge kompanije se suočavaju s izazovima kada je reč o raširenim preprekama u trgovini i potencijalnim sankcijama koje bi mogle uticati na njihov poslovni model.
Međutim, odluka Tesle nije samo ekonomski motivisana. U pozadini se nalaze i strateški i politički razlozi. Administracija Sjedinjenih Američkih Država je sve više zabrinuta zbog zavisnosti od Kine, posebno kada su u pitanju tehnologije i inovacije. Ova zabrinutost se ogleda u širem okviru američke politike prema Kini, koja uključuje sve od trgovinskih sporova do pitanja ljudskih prava.
Osim toga, Tesla se suočava sa sve većom konkurencijom u industriji električnih vozila, kako od strane domaćih tako i od strane stranih proizvođača. U tom kontekstu, smanjenje zavisnosti od kineskih dobavljača može omogućiti Tesli da poboljša svoje operativne kapacitete i brže reaguje na promene na tržištu. U ovom trenutku, kompanija se trudi da izgradi stabilan lanac snabdevanja koji neće biti podložan spoljnom pritisku.
Ukoliko Tesla uspe u svojoj nameri da eliminiše kineske komponente iz svojih automobila, to bi moglo značiti i povećanje proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama. Time bi se dodatno podstakla domaća ekonomija, što je dodatni plus za američke radnike i proizvođače. Osim toga, to bi mogli biti i koraci ka jačanju američkog tehnološkog sektora, uz mogućnost stvaranja novih radnih mesta.
U svetlu ovih strategija, važno je napomenuti da će se situacija na globalnom tržištu verovatno nastaviti razvijati, a stavovi i politike prema Kini će biti ključni faktori u oblikovanju budućnosti industrije električnih vozila. Tesla, kao jedan od vodećih igrača na ovom polju, ima potencijal da utiče na tokove tržišta i promeni način na koji se globalni lanci snabdevanja organizuju u budućnosti.
Na kraju, odluka Tesle da se distancira od kineskih dobavljača može se posmatrati kao deo šire strategije koja ima za cilj ne samo jačanje sopstvenog brenda, već i doprinos oblikovanju globalne ekonomije u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija.
