Prosečne cene gasa za domaćinstva u Evropskoj uniji beleže značajan porast u drugoj polovini 2024. godine. Prema podacima koje je objavio Evrostat, prosečna cena gasa je povećana sa 11,04 evra za 100 kilovat-sati (kWh) u prvoj polovini 2023. na 12,33 evra u istom periodu 2024. godine. Ovaj rast cena predstavlja najviši nivo koji je zabeležen od početka prikupljanja podataka 2008. godine.
Najznačajnije povećanje cena gasa primetno je u Švedskoj, gde je zabeležena cena od 18,93 evra za 100 kWh. Slede Holandija sa 16,71 evrom i Italija sa 15,86 evra. Nasuprot tome, neke zemlje su zadržale znatno niže cene. Mađarska se ističe kao zemlja sa najnižom cenom, koja iznosi samo 3,2 evra za 100 kWh, a zatim slede Hrvatska sa 4,6 evra i Rumunija sa 5,4 evra.
Povećanje cena gasa u većini zemalja objašnjava se višim porezima, dok su razna smanjenja poreza bila ograničena ili potpuno ukinuta. Ipak, neka od zemalja članica EU su prijavila sniženje cena gasa na godišnjem nivou. Ove promene su prvenstveno rezultat smanjenja troškova energije i poboljšanja snabdevanja.
U vezi sa cenama prirodnog gasa, izveštaj Evrostata ukazuje na to da su najviše cene izražene u standardu kupovne moći zabeležene u Portugaliji, Italiji i Švedskoj. Nasuprot tome, Mađarska, Luksemburg i Hrvatska imaju najniže cene. Ove razlike u cenama gasa odražavaju različite ekonomske i poreske politike koje se primenjuju u pojedinim zemljama.
U drugoj polovini 2024. godine, trend pada cena gasa za potrošače koji nisu domaćinstva u EU je zaustavljen. Cene su neznatno porasle, kako sa porezima, tako i bez njih. Prosečne cene gasa bez PDV-a povećane su sa 6,16 evra za 100 kWh u prvoj polovini godine na 6,24 evra, dok su cene bez svih poreza porasle sa 5,30 evra na 5,41 evro.
Ovaj izveštaj o cenama gasa u EU pokazuje kako globalni energetski trendovi i lokalne ekonomske politike utiču na troškove energije za domaćinstva i potrošače. Povećanje cena gasa može imati značajan uticaj na životni standard građana, posebno u zemljama gde su cene već visoke. S obzirom na to da su mnoge zemlje EU zavisne od uvoza gasa, promene na međunarodnom tržištu, kao i politički faktori, mogu dodatno uticati na cene.
Ukratko, povećanje cena gasa u Evropskoj uniji predstavlja izazov za mnoge domaćinstva i potrošače. S obzirom na trenutne trendove, važno je da vlade i nadležna tela preduzmu korake kako bi olakšale teret visoke cene energije na građane. U tom kontekstu, moguće je očekivati dalji razvoj situacije i prilagođavanje politika kako bi se odgovorilo na promene na tržištu i obezbedila stabilnost snabdevanja energijom.
U svetlu ovih podataka, važno je pratiti dalji razvoj događaja i kako će različite zemlje reagovati na rastuće cene gasa. Kako se situacija bude razvijala, biće interesantno videti koje mere će biti preduzete da bi se osiguralo da potrošači imaju pristup pristupačnom i stabilnom snabdevanju energijom. Ova pitanja su od suštinskog značaja za budućnost energetske politike u Evropi i za ekonomski razvoj zemalja članica EU.