Skladišta u kojima se čuvaju zalihe malina u Srbiji su skoro prazna, a slična situacija se beleži i u Poljskoj, Ukrajini i drugim zemljama izvoznicama ovog voća. Dr Aleksandar Leposavić, predsednik Naučnog voćarskog društva Srbije, ističe da su srpski proizvođači prošle godine ostvarili najvišu cenu maline, dok su neki hladnjačari platili visoke cene zbog loših aranžmana sa inostranim kupcima.
Zbog nedostatka kvalitetne robe, veliki kupci iz Francuske, Amerike i Čilea traže povoljne aranžmane za nabavku malina. Leposavić napominje da su Francuzi posebno zainteresovani za dugoročnu saradnju i da potražuju maline najboljeg kvaliteta, koje u ovom trenutku dolaze iz Srbije. Osim već postojećih hladnjača, Francuzi su spremni da investiraju u nove preradne kapacitete koji bi omogućili distribuciju malina na francusko i japansko tržište.
U razgovorima sa američkim kupcima, Leposavić ističe da su oni, uprkos visokim carinama i troškovima transporta, spremni da ulažu u srpski malinarski biznis. Očekuje se da će ove godine cene za proizvođače biti više zbog povećane potražnje u svetu. Naime, Srbija je u ovoj sezoni beležila rekordno nisku proizvodnju malina, koja iznosi oko 18.000 tona, što je najveći pad među zemljama izvoznicama.
Situacija u proizvodnji i prometu malina u budućnosti može biti izazovna. Iako je cena u otkupu podstakla ulaganja i održavanje zasada, visoke temperature i nedostatak vlage negativno su uticali na rast i kondiciju zasada, što može dovesti do nestabilnosti prinosa. Leposavić napominje da slične probleme beleže i drugi proizvođači u Evropi.
U globalnim okvirima, najveća proizvodnja malina ostvarena je u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je iznosila 82.000 tona, ali samo 33% od toga bilo je namenjeno za smrzavanje i preradu. Poljska se nalazi na drugom mestu sa 70.000 tona, pri čemu 70% odlazi u preradu, dok je Ukrajina treća sa 65.000 tona i istim procentom prerade. Čile je na četvrtom mestu sa 25.500 tona, od kojih se 75% preradi.
Iako je Srbija beležila ogroman pad proizvodnje u ovoj godini, dugogodišnja praksa pokazuje da se oko 95% srpskih malina smrzava i prodaje na stranim tržištima. U poređenju sa drugim zemljama, proizvodnja malina u Srbiji ostaje značajna, dok su druge zemlje na znatno nižem nivou.
Nedavno je pokrenuta tema formiranja novog Saveta za malinu, a Leposavić smatra da je ključ uspeha sastav i stručnost članova ovog saveta. Njegova svrha bi trebala biti kreiranje pravaca razvoja i poboljšanje plasmana malina kroz uključivanje stručnjaka iz oblasti voćarstva.
Sve u svemu, trenutna situacija u proizvodnji malina u Srbiji je izazovna, ali postoje i prilike za dalji razvoj i saradnju s inostranim kupcima. Ulaganja u kvalitet i strategije koje će zadovoljiti potrebe tržišta su ključni za opstanak i prosperitet srpskog malinarstva. U svetlu ovih događaja, srpski proizvođači moraju biti spremni na prilagođavanje i inovacije kako bi osigurali održivu budućnost u ovoj industriji.
