Srpska ekonomija otpornija od mnogih, ide ka rastu, uz energetsku tranziciju

Milan Petrović avatar

Srpska ekonomija se u poslednjih nekoliko godina pokazala otpornijom od mnogih u regionu i šire, što otvara mogućnost za održivi rast. Ova ocena dolazi iz uglednog digitalnog medija Climate Global News (CGN), koji se fokusira na klimatske teme, održive tehnologije i inovacije. Prema CGN-u, ključni faktor u ovom uspehu biće strateški energetski pomak, koji uključuje diverzifikaciju izvora energije i ubrzanje prelaska na obnovljive izvore.

Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije od 3,5% u 2025. godini, sa očekivanim porastom na 4,0% u 2026. i 4,5% u 2027. godini. Ovi podaci ukazuju na stabilan ekonomski trend i potencijal za rast. Ovakvi pokazatelji su veoma značajni za Srbiju, koja se suočava s različitim izazovima, uključujući globalne ekonomske turbulencije i unutrašnje strukturalne probleme.

Strateški energetski pomak predstavlja više od samo ekonomske nužnosti; on je ključni element za postizanje čistijeg vazduha, zdravijih zajednica i jače geopolitičke stabilnosti. Srbija se suočava s ozbiljnim problemima zagađenja, a prelazak na obnovljive izvore energije može značajno doprineti poboljšanju kvaliteta vazduha i zdravlja stanovništva. U isto vreme, jačanje energetske nezavisnosti kroz diversifikaciju izvora može smanjiti zavisnost od uvoza fosilnih goriva, čime se povećava energetska sigurnost zemlje.

Obnovljivi izvori energije, kao što su solarna, vetroenergija i biomasa, postaju sve važniji u globalnoj energetskoj strategiji. Srbija ima značajan potencijal za razvoj ovih izvora, zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima i geografskoj poziciji. Ulaganje u obnovljive izvore može otvoriti nova radna mesta i potaknuti inovacije u energetskom sektoru.

U ovom kontekstu, Srbija treba da nastavi sa reformama u sektoru energetike, uključujući unapređenje infrastrukture i regulative. Potrebna su dodatna ulaganja u tehnologije koje će omogućiti efikasniju proizvodnju i distribuciju energije. Takođe, važno je uključiti privatni sektor u ove procese, kako bi se povećala konkurentnost i inovativnost.

Osim ekonomskih prednosti, prelazak na obnovljive izvore energije ima i važne ekološke aspekte. Smatra se da će smanjenje emisije štetnih gasova doprineti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena. Srbija, kao potpisnica Pariskog sporazuma, ima obavezu da smanji svoje emisije i doprinese globalnim ciljevima održivog razvoja.

U ovom svetlu, strateški energetski pomak nije samo lokalni problem, već deo šireg globalnog pokreta ka održivosti. Srbija može postati lider u regionu u ovoj oblasti, ukoliko pravilno iskoristi svoje resurse i potencijale. Praksa pokazuje da su zemlje koje su se odlučile za brzu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije često postigle brži ekonomski rast i poboljšanje životnog standarda svojih građana.

Osim toga, ovaj energetski pomak može doprineti jačanju međunarodnih odnosa i privlačenju stranih investicija. Zemlje koje se posvećuju održivom razvoju često privlače investitore koji traže stabilne i ekološki odgovorne prilike za ulaganje. Srbija ima priliku da se pozicionira kao privlačna destinacija za takve investicije, što može dodatno stimulisati ekonomski rast.

U zaključku, srpska ekonomija pokazuje otpornost i potencijal za održivi rast, a strateški energetski pomak je ključni faktor u ovom procesu. Diverzifikacija izvora energije i prelazak na obnovljive izvore ne samo da će poboljšati ekonomske pokazatelje, već će i doprineti zdravijim zajednicama i jačoj geopolitičkoj stabilnosti. Srbija ima priliku da se pozicionira kao lider u regionu u oblasti održive energije, što bi moglo doneti brojne koristi za njenu ekonomiju i društvo.

Milan Petrović avatar

Pročitajte takođe: