Nedavni tragičan slučaj iz Novog Sada, gde je pronađena mrtva beba, a majka osumnjičena za ubistvo, ponovo je otvorio temu postporođajne depresije i mentalnog zdravlja žena. Psiholog i direktorka Centra za mame, Jovana Ružičić, naglašava da ovakvi slučajevi nisu usamljeni, i da se svake godine javljaju slični incidenti. Ona ističe važnost razgovora o mentalnom zdravlju porodilja i potrebu za podrškom koju često nemaju.
Ružičić navodi da je teško komentarisati konkretan slučaj iz Novog Sada bez dodatnih informacija, ali je važno razumeti situaciju žena koje prolaze kroz različite probleme tokom trudnoće i posle porođaja. „Ovaj slučaj je zaista strašan, ali nije jedini. Svake godine se dogodi nekoliko takvih incidenata. Ključno je razumeti kakvu podršku je ova žena imala, kakvo je bilo njeno mentalno stanje i da li je beba bila planirana“, objašnjava ona.
Prema njenim rečima, mnoge žene se suočavaju s mentalnim izazovima pre nego što postanu majke, a porođaj često dodatno pogoršava te probleme. „Mnogo je važno raditi na prevenciji i pružanju podrške tokom trudnoće i nakon porođaja“, naglašava Ružičić.
Jedan od ključnih problema je što se briga o majkama često zanemaruje u celokupnom procesu trudnoće i porođaja, koji je fokusiran na bebu. Ružičić savetuje ginekologe da obrate pažnju na mentalno zdravlje trudnica i da ih pitaju kako se osećaju. „Ako je mama dobro, i beba će biti dobro“, ističe ona.
Iskustvo u porodilištu takođe može značajno uticati na mentalno zdravlje majke. Ružičić naglašava da je važno da se briga o mamama ne zapostavi, jer to može dovesti do ozbiljnih problema. „Sistem podrške mora biti uspostavljen kako bismo sprečili ovakve tragedije“, dodaje ona.
Takođe, važno je razlikovati postporođajnu tugu od postporođajne depresije. Postporođajna tuga obično traje kraće i može proći sama od sebe, dok postporođajna depresija zahteva profesionalnu pomoć. „Postporođajna depresija je medicinsko stanje koje ne prolazi samo od sebe i može značajno otežati svakodnevno funkcionisanje“, objašnjava Ružičić.
Nažalost, oko 70% žena sa postporođajnom depresijom ne traži pomoć, što je često posledica patrijarhalnog društva u kojem se očekuje da majke ne sumnjaju u svoju ulogu. „Žene se često osećaju krivima ako nemaju instinktivnu ljubav prema svom detetu“, dodaje ona. Važno je da porodica i partneri budu pažljivi i reaguju ako primete da se mama ne oseća dobro.
Ružičić naglašava da je ključno govoriti o ovim temama kako bi se razbila stigma i osnažile žene da potraže pomoć kada im je potrebna. „Zaštitni faktori za mentalno zdravlje majki uključuju dobru podršku tokom trudnoće, pozitivno iskustvo u porodilištu i partnersku podršku“, zaključuje ona.
U svetlu ovih događaja, postavlja se pitanje kako sistem može bolje da se prilagodi potrebama porodilja i osigura da svaka majka ima pristup potrebnoj podršci. Razgovor o mentalnom zdravlju i svest o postporođajnoj depresiji moraju postati prioritet, kako bi se sprečili slični tragični slučajevi u budućnosti.