U Beogradu je 7. maja preminuo istaknuti glumac i reditelj Erol Kadić, stalni član ansambla Pozorišta Atelje 212. Vest o njegovoj smrti potvrdili su iz ovog pozorišta, čime je završen život jednog od značajnijih umetnika na domaćoj pozorišnoj sceni.
Erol Kadić rođen je 19. juna 1955. godine u Zagrebu. Njegova umetnička karijera započela je kada je diplomirao glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1980. godine, u klasi poznatog profesora Arsenija Jovanovića. Već 1983. godine, samo tri godine nakon diplomiranja, postaje stalni član glumačkog ansambla Ateljea 212, gde je ostao aktivan sve do penzije 2020. godine.
Tokom svoje karijere u Ateljeu 212, Kadić je igrao u brojnim predstavama koje su postale deo repertoara ovog pozorišta. Neke od najznačajnijih predstava u kojima je nastupao uključuju „Korešpodencija“, „Čudo u Šarganu“, „Oj, Srbijo, nigde lada nema“, „Majka“, „Kosančićev venac 7“, „Veliko i malo“, kao i „Život i priključenija vojnika Ivana Čonkina“. Njegova umetnička raznovrsnost ogleda se i u ulogama u komedijama i dramama, a Kadić je takođe bio aktivan kao pozorišni reditelj.
Pored glume, Kadić je režirao više predstava u Ateljeu 212, kao što su „Pijanista“, „Zabavljač“, „Džepovi puni kamenja“ i „Jedan Pikaso“. Takođe je radio na mnogim nezavisnim produkcijama, kao što su „Generali ili srodstvo po oružju“, „Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo“, i „Kerovi“. Njegova sposobnost da se prilagodi različitim žanrovima i stilovima činila ga je jedinstvenim umetnikom u pozorišnoj zajednici.
Kadić je takođe režirao predstave u Narodnom pozorištu Mostar i Teatru Madlenijanum, uključujući „Silvija“, „Mejrima“, „Let iznad kukavičjeg gnezda“, „Mračna komedija“, „Derviš i smrt“ i „Plavi anđeo“. Njegova režija često je nosila specifičan pečat, a istovremeno je uspevao da unese dubinu i emociju u svaku predstavu.
Osim pozorišta, Kadić je ostvario značajnu karijeru i na filmu i televiziji. Učestvovao je u više od 50 filmskih i televizijskih uloga, uključujući popularne projekte kao što su „Splav meduze“, „Podzemlje“, „Drugarčine“, „O pokojniku sve najlepše“, „Slučaj Harms“, „Direktan prenos“, „Laf u srcu“, „Kupi mi Eliota“, „Mala noćna muzika“, „Država mrtvih“, „Čarlston za Ognjenku“, „Otvorena vrata“, „Sedam sekretara SKOJ-a“, „Bila jednom jedna zemlja“ i „Naša mala klinika“. Njegova sposobnost da prenese emocije i karaktere na ekranu donela mu je poštovanje i ljubav publike.
U svetlu njegove smrti, najavljena je komemoracija koja će se održati u Ateljeu 212. Ova komemoracija zakazana je za ponedeljak, 12. maja u 12 časova na Velikoj sceni „Mira Trailović“. Na ovaj način, kolege i obožavaoci će imati priliku da odaju poslednju počast ovom talentovanom umetniku i njegovom doprinosu pozorišnoj i filmskoj umetnosti.
Sahrana Erola Kadića biće održana u utorak, 13. maja u 11.45 na Bežanijskom groblju u Beogradu. Smrt Erola Kadića ostavlja veliku prazninu u domaćem pozorištu, a njegovo nasleđe će se pamtiti kroz uloge i predstave koje je kreirao tokom svoje bogate karijere. Umetnost koju je ostavio iza sebe nastaviće da inspiriše buduće generacije glumaca i reditelja.