Sezona lešnika je u punom jeku, ali ljubitelji ovog popularnog i hranljivog ploda mogli bi se suočiti s poskupljenjem. Klimatske promene, rast globalne potražnje i povećanje cena sirovina doveli su do velikih oscilacija na tržištu, što posebno pogađa proizvođače čokolade i konditorske industrije. Cena lešnika na svetskom nivou porasla je više od 30 procenata od početka godine, a hladan april u Turskoj, koja je najveći proizvođač lešnika, značajno je oštetio cvetove, smanjujući tako žetvu.
Turska pokriva oko 71 procenat globalne proizvodnje lešnika, a posledice ovog smanjenja osećaju se širom sveta. Italija, koja proizvodi oko 10 procenata, i zemlje poput SAD-a i Čilea beleže rast u proizvodnji, ali ne dovoljno da bi nadoknadile globalni deficit. Pored toga, rast cena kakaoa dodatno utiče na krajnju cenu proizvoda koji sadrže lešnike.
Lešnik se smatra jednom od najprofitabilnijih kultura u voćarstvu. Poljoprivrednici mogu ostvariti prinose od oko dve tone po hektaru, pri čemu prihod može dostići čak 10.000 evra. Zbog dugog životnog veka plantaža, koji može biti i do 50 godina, sve više poljoprivrednika odlučuje da se bavi gajenjem lešnika. Globalna proizvodnja raste u proseku od 3 procenata godišnje, a lešnik zauzima peto mesto među orašastim plodovima, nakon badema, oraha, indijskog oraha i pistaća.
Hrvatska je u poslednjim godinama zabeležila značajan rast u gajenju lešnika. Površine pod zasadima porasle su sa 5.549 hektara u 2019. na gotovo 7.933 hektara u 2023. godini. Najveći deo plantaža nalazi se u Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a većina je mlađa od deset godina. Kako bi se podstakla proizvodnja, država nudi subvencije za organsku proizvodnju i održavanje trajnih zasada.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je 2022. godine proizvela 2.589 tona lešnika, što predstavlja značajan rast u odnosu na 1.945 tona iz prethodne godine. Turska ostaje glavni dobavljač na hrvatskom tržištu, a u prvih deset meseci prošle godine uvezeno je 401 tona oljuštenih lešnika iz Turske, dok je ukupni uvoz iznosio 620 tona. Izvoz lešnika iz Hrvatske dostigao je 465 tona, pri čemu je najveći deo završio u Italiji, a manji u Bosni i Hercegovini i Sloveniji.
Unatoč izazovima sa klimom i cenama, lešnik ostaje jedna od najtraženijih kultura. Njegova sve veća potražnja i potencijalna profitabilnost obećavaju dalji razvoj plantaža, dok će potrošači morati da se naviknu na skuplje čokolade i druge proizvode koji sadrže lešnike. U svetlu ovih dešavanja, očekuje se da će tržište lešnika nastaviti da se menja, a proizvođači će se suočavati s novim izazovima i prilikama.
