Maskat – Iran i Sjedinjene Američke Države su danas održali četvrtu rundu pregovora o naprednom iranskom nuklearnom programu u omanskom gradu Maskatu. Ove pregovore su posredovali zvaničnici Omana, a jedan američki i jedan iranski zvaničnik su ih opisali kao ohrabrujuće, izvestila je agencija AP.
„Postignut je dogovor da se nastavi sa pregovorima kako bi se radilo na tehničkim elementima. Ohrabreni smo današnjim ishodom i radujemo se sledećem sastanku, koji će se održati u bliskoj budućnosti“, izjavio je anonimni američki zvaničnik.
Cilj pregovora je da se ograniči iranski nuklearni program u zamenu za ukidanje nekih od teških ekonomskih sankcija koje su Sjedinjene Američke Države nametnule Islamskoj Republici. Ovi pregovori dolaze nakon višegodišnjih tenzija između Teherana i Vašingtona, posebno nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma iz 2015. godine, poznatog kao JCPOA (Joint Comprehensive Plan of Action), pod administracijom Donalda Trampa.
Tramp je više puta prezao mogućnost vazdušnih napada na iranska nuklearna postrojenja ukoliko ne dođe do dogovora. Iranski zvaničnici su, s druge strane, upozorili da bi Iran mogao preći na razvoj nuklearnog oružja s obzirom na svoje zalihe visoko obogaćenog uranijuma ukoliko pregovori propadnu. Ova situacija stvara dodatne tenzije u regionu, posebno s obzirom na to da je Izrael izrazio spremnost da samostalno napadne iranske nuklearne objekte ukoliko proceni da su ugroženi.
U međuvremenu, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči i izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa za Bliski istok Stiv Vitkof nastavili su razgovore u Maskatu kako bi rešili sporove oko nuklearnog programa Teherana. Ova četvrta runda indirektnih pregovora, kao i prethodne, je posredovana od strane Omana, a iranska agencija Tasnim je prenela da su pregovarači nastojali da razjasne ključna pitanja koja se tiču iranskog nuklearnog programa.
S obzirom na to da se pregovori nastavljaju, međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije. Pregovori bi mogli imati značajan uticaj na stabilnost u regionu Bliskog istoka, kao i na odnose između Irana i drugih zemalja, uključujući i države koje su bliske Sjedinjenim Američkim Državama.
Nuklearni program Irana je od početka 2000-ih godina izazivao zabrinutost na međunarodnom nivou, a sporenja oko njegovih ciljeva su dovela do uvođenja različitih sankcija koje su dodatno pogoršale ekonomsku situaciju u zemlji. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski i da je usmeren na proizvodnju energije, dok zapadne zemlje strahuju da bi se mogao koristiti za razvoj nuklearnog oružja.
Tokom prethodnih rundi pregovora, strane su pokušavale da nađu kompromis koji bi zadovoljio njihove nacionalne interese. Međutim, razlike u pristupima i strahovi od neproverene iranske namere ostali su veliki izazov. U tom kontekstu, posredovanje Omana se pokazalo kao ključni faktor koji pomaže u ostvarivanju dijaloga između dve strane.
Nastavak pregovora u Maskatu može otvoriti vrata za postizanje sporazuma koji bi mogao da umanji tenzije u regionu i omogući Iranu da se vrati u međunarodnu zajednicu, uz ukidanje sankcija koje su mu nametnute. U tom slučaju, svet bi mogao postati sigurnije mesto, ali pre nego što se to dogodi, pregovarači će se suočiti sa mnogim izazovima i neizvesnostima.
