ODBOR ZA NAUKU USVOJO DOPUNE ZAKONA O NAUCI I ISTRAŽIVANJIMA: Usklađivanje sa evropskom regulativom

Milan Petrović avatar

Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo održao je sednicu na kojoj je prihvatio Predlog zakona o dopunama Zakona o nauci i istraživanju, koji je podnela Vlada. Ovakav korak je od suštinskog značaja za unapređenje naučno-istraživačke zajednice u Srbiji, a Odbor je predložio Narodnoj skupštini da usvoji ovaj zakon.

Državna sekretarka u Ministarstvu za nauku, tehnološki razvoj i inovacije, Marija Gnjatović, obrazložila je dopunu zakona, naglašavajući da se ona odnosi na usklađivanje sa evropskom regulativom, posebno u vezi sa Evropskim konzorcijumom za istraživačku infrastrukturu (ERIK). Ovaj konzorcijum ima za cilj da obezbedi pravni okvir za osnivanje i rad unutar svoje strukture. Prema rečima Gnjatović, Ministarstvo nauke je posvećeno otvaranju različitih prilika za naučno-istraživačku zajednicu, uključujući pristup klasterima, konzorcijumima i međunarodnoj saradnji.

Gnjatović je podsetila da je Srbija, potpisivanjem sporazuma o učešću u programu Horizont Evropa, već postala deo ERIK konzorcijuma. Dodala je da je sada potrebno pravno urediti ovaj proces kroz dopunu zakona o nauci i istraživanju. „Nakon saradnje sa TAIEX ekspertima, predloženo je da dopuna postojećeg zakona predstavlja najefikasniji i najbolji pristup rešavanju ovog pravnog pitanja“, istakla je ona.

Ona je takođe naglasila da su razlozi za donošenje ove dopune preporuke Evropske komisije iz godišnjeg izveštaja za 2024. godinu. U tom izveštaju se navodi da Srbija treba uskladiti domaće zakonodavstvo sa uredbom o Konzorcijumu za evropsku istraživačku infrastrukturu. Ova preporuka predstavlja ključni korak ka integraciji Srbije u evropsku istraživačku zajednicu, što može doneti brojne benefite za nauku i inovacije u zemlji.

Drugi važan razlog za donošenje ove dopune, prema Gnjatović, jeste činjenica da je Srbija preuzela konkretne obaveze u okviru reforme 122. koja se odnosi na razvoj naučnog i inovacionog ekosistema do kraja 2026. godine. U okviru ove reforme, usklađivanje pravnog okvira za učešće i osnivanje ERIK konzorcijuma predstavlja jedan od ključnih koraka.

Ovaj zakon ima potencijal da poboljša saradnju između različitih naučno-istraživačkih institucija u zemlji i da otvori vrata za međunarodnu saradnju u oblasti nauke i inovacija. Takođe, usklađivanje sa evropskim standardima može doprineti jačanju pozicije Srbije u okviru međunarodnih istraživačkih projekata i omogućiti lakši pristup evropskim fondovima za istraživanje.

U svetlu ovih informacija, usvajanje predloženih dopuna Zakona o nauci i istraživanju može se smatrati ključnim korakom ka modernizaciji i unapređenju naučno-istraživačke infrastrukture u Srbiji. Očekuje se da će nova regulativa otvoriti nove mogućnosti za istraživače i inovatore, povećati konkurentnost srpske nauke na međunarodnoj sceni i doprineti razvoju ekonomije zasnovane na znanju.

U zaključku, podrška Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo ovom predlogu zakona predstavlja pozitivan signal za naučno-istraživačku zajednicu u Srbiji. U narednom periodu, pažnja javnosti biće usmerena na dalji razvoj ovog zakonodavnog okvira i njegovu primenu u praksi, kao i na konkretne rezultate koje će doneti u oblasti nauke i inovacija.

Milan Petrović avatar

Pročitajte takođe: