Ultraprerađena hrana (UPH) postaje sve veći razlog za zabrinutost među zdravstvenim stručnjacima širom sveta. U novom izveštaju američkih naučnika, naglašava se da ova vrsta hrane ima više zajedničkog sa cigaretama nego sa voćem i povrćem. Istraživači se slažu da bi regulacija UPH trebala biti slična onoj koja se primenjuje na duvan, s obzirom na to da je ova hrana dizajnirana da izazove zavisnost i prekomernu konzumaciju, što predstavlja ozbiljan rizik za javno zdravlje.
Ultraprerađena hrana obuhvata proizvode koji su prošli kroz značajnu obradu i sadrže mnoge dodatke, kao što su šećeri, soli, veštački ukusi i konzervansi. Ovi proizvodi, uključujući slatkiše, gazirane napitke i razne grickalice, često su bogati kalorijama, ali siromašni hranljivim materijama. Prema izveštaju, njihova konzumacija može dovesti do gojaznosti, dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja i drugih hroničnih zdravstvenih problema.
Jedan od ključnih razloga zašto se UPH smatra opasnom jeste način na koji su ovi proizvodi dizajnirani. Istraživači su otkrili da proizvođači koriste razne tehnike kako bi učinili ove namirnice privlačnijim potrošačima. Na primer, dodavanje šećera i soli može aktivirati delove mozga povezane sa nagradom, što može dovesti do ponovljenog uzimanja i zavisnosti. Takođe, tekstura i ukus ovih proizvoda često su unapređeni kako bi se povećala njihova privlačnost, što može otežati potrošačima da se suzdrže od prekomerne konzumacije.
Istraživači naglašavaju da je važno prepoznati da je UPH slična duvanu u smislu njene sposobnosti da izazove zavisnost. Kao što je duvan postao regulisan zbog svojih štetnih efekata na zdravlje, tako bi i UPH trebala biti podložna sličnim pravilima i regulacijama. To može uključivati označavanje proizvoda, ograničavanje marketinških strategija koje ciljaju decu i mlade, kao i povećanje poreza na proizvode sa visokim sadržajem šećera i masti.
U mnogim zemljama, trend konzumacije UPH raste, a to dovodi do povećanja stopa gojaznosti i povezanih zdravstvenih problema. U Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, oko 42% odraslih je gojazno, što je značajno povećanje u odnosu na prethodne decenije. S obzirom na to da je gojaznost povezana sa raznim zdravstvenim problemima, uključujući srčane bolesti, dijabetes i određene vrste raka, potreba za regulacijom UPH postaje sve očiglednija.
Osim fizičkih zdravstvenih problema, UPH takođe može imati i emocionalne i psihološke posledice. Konzumacija ovih proizvoda često je povezana sa negativnim efektima na mentalno zdravlje, uključujući anksioznost i depresiju. Mnogi ljudi se bore sa zavisnošću od hrane, što može dovesti do poremećaja u ishrani i drugih problema sa mentalnim zdravljem.
U svetlu ovih saznanja, mnogi zdravstveni stručnjaci pozivaju na hitnu akciju kako bi se zaštitilo javno zdravlje. To može uključivati edukaciju potrošača o štetnim efektima UPH, kao i promovisanje zdravih izbora u ishrani. Takođe, važna je i uloga vlada i zakonodavaca u regulaciji ovih proizvoda kako bi se smanjila njihova dostupnost i uticaj na potrošače, posebno mlade.
Na kraju, izveštaj američkih naučnika ukazuje na to da je vreme da se preispita način na koji gledamo na ultraprerađenu hranu. S obzirom na njene potencijalne opasnosti i sličnosti sa duvanom, potrebno je preduzeti korake kako bi se zaštitilo zdravlje pojedinaca i zajednice. Regulacija UPH može biti ključna strategija u borbi protiv epidemije gojaznosti i povezanih zdravstvenih problema, a time i poboljšanje kvaliteta života za sve.
