Misterija srpskog manastira kog nema ni na mapi: Okružen je močvarom i šipražjem

Milan Petrović avatar

Ukoliko pokušate uz pomoć Gugl mapa da pronađete manastir Obed, verovatno nećete uspeti. Ovaj skriveni dragulj srpske pravoslavne crkve nalazi se u blizini Kupinova, u Obedskoj bari, i do njega se može doći samo peške kroz šumu, šipražje i močvaru. Iako put do njega može delovati zastrašujuće, posetioci su ohrabreni da pitaju lokalno stanovništvo za smernice i da obuju udobnu obuću kako bi se otisnuli u ovu avanturu.

Manastir Obed, zajedno sa manastirom Fenek, predstavlja deo bogate duhovne tradicije Srema i Fruške gore. Ova dva manastira, iako prostorno udaljena, dele zajedničku istoriju i kulturne korene, što ih čini važnim delom srpskog identiteta. Manastir Obed je poznatiji pod imenom crkva Svete majke Angeline, a njegova istorija isprepletena je sa legendama koje govore o njegovom nastanku.

Prema predanju, manastir je osnovala Angelina Branković 1486. godine na malom rečnom ostrvu na Savi, koristeći materijal sa broda kojim je donela mošti svog muža, kralja Stefana, do Kupinova. Ova svetiteljka se, prema legendi, zamonašila upravo u ovom manastiru. Druga legenda iz 18. veka tvrdi da je manastir podigao Angelinin sin, vladika Maksim, i posvetio ga Blagoveštenju, osnivajući malu monašku zajednicu.

Zvanična istorija manastira Obed prvi put se pominje u turskim poreskim knjigama iz 1556. godine, kada se nalazio na ostrvu. U 18. veku, zabeleženo je da je manastir okružen močvarom, a da se do njega moglo doći samo leti kopnom, dok je u preostalim delovima godine bio dostupan isključivo čamcem. Tokom godina, kako se tok reke Sava menjao, ostrvo na kojem se manastir nalazio je nestalo, a Obed se danas nalazi u Obedskoj bari.

Zbog svoje izolovanosti i lokacije na plavnom zemljištu, manastir Obed je tokom istorije bio mali i siromašan. Najčešće se pominje kao „ispostava“ susednog manastira Fenek. Nema mnogo zabeleženih podataka o ovom manastiru, a moguće je da su prirodne nepogode često bile kobnije od ratova i razaranja. Zgrada manastira, izgrađena od drveta, često je bila podložna propadanju usled delovanja vremena.

Godine 1930. na mestu skoro urušene crkve podignuto je novo zdanje, ali ni ono nije potrajalo. Druga polovina 20. veka zatekla je Obed u ruševinama. Tek početkom 21. veka, uz pomoć vernog naroda, kao i episkopa sremskog Vasilija i paroha Radoja Vukotića iz Kupinova, manastir je obnovljen. Danas, manastir Obed ponovo se ponosi svojom lepotom: mala crkva sa zvonikom, podignuta dovoljno visoko da je poplave više ne ugrožavaju, potpuno je završena, oslikana i uređena.

Iako manastir još uvek nema svoje monaštvo, vernici koji ga posećuju, naročito na praznik Svete mati Angeline, nadaju se da će se situacija uskoro promeniti. Ova svetinja predstavlja simbol duhovne otpornosti i tradicije, a poseta manastiru Obed postaje sve popularnija među onima koji žele da dožive mir i duhovnost ovog skrivenog mesta.

Manastir Obed, iako teško dostupan, nudi posetiocima jedinstveno iskustvo i priliku da se povežu sa bogatom srpskom kulturnom i duhovnom baštinom. Ova svetinja ostaje simbolizovana kroz priče i legende, čineći je mestom koje vredi posetiti i doživeti.

Milan Petrović avatar