Domovi i pružaoci usluga nege u Nemačkoj suočavaju se sa značajnim promenama u sistemu plata od septembra 2022. godine. Prema novim pravilima, obavezni su da svojim zaposlenima isplaćuju minimalnu platu koja je dogovorena sa sindikatima. Ova reforma obuhvata oko 1,2 miliona radnika u sektoru nege, a usledila je kao odgovor na kritike o niskim platama zaposlenih tokom pandemije korona virusa. Cilj reforme je privući veći broj radnika u gerontološke centre, koji su ključni za brigu o starijim osobama.
Nemačka vlada je podržala ovu reformu kao deo šireg programa reforme sistema staranja i nege drugih lica. U okviru ove reforme, uvedena je poreska subvencija od milijardu evra godišnje, koja je namenjena povećanju plata negovatelja i smanjenju doprinosa domovima za smeštaj starijih lica. Ova mera ima za cilj poboljšanje uslova rada i privlačenje novih radnika u sektor nege, koji se suočava sa nedostatkom kadra.
Pored toga, vlada planira da svake godine uplaćuje doprinos od milijardu evra nemačkom fondu osiguranja za dugotrajnu negu drugih lica, koji je deo obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ova odluka dolazi u trenutku kada je sektor nege pod velikim pritiskom zbog rastuće potražnje za uslugama zbog starenja stanovništva.
Stopa doprinosa koju plaćaju zaposleni u ovom sektoru biće povećana za bračne parove bez dece za 0,1 procentni poen, što će povećati njihovu bruto zaradu na 3,4 posto. S druge strane, nivo doprinosa za parove s decom ostaje nepromenjen i iznosi 3,05 procenata. Ove promene u doprinosima su deo šire strategije vlade da poboljša finansijski položaj radnika u sektoru nege i da obezbedi održivost sistema nege u Nemačkoj.
Ministarstvo rada takođe naglašava da je trenutna situacija takva da je samo oko polovine radnika u ovom sektoru plaćeno prema kolektivnim ugovorima o platama. Ova reforma ima za cilj da osigura da svi zaposleni u sektoru nege budu adekvatno plaćeni i da im se omogući da budu sigurni u svoje finansijske uslove.
Doprinosi koje plaćaju korisnici domova biće ograničeni prema stepenu njihove zavisnosti od tuđe nege. Ova mera je osmišljena kako bi se osiguralo da oni koji su najviše zavisni dobiju potrebnu podršku i da se smanji finansijski teret na one koji su manje zavisni. Ovakav pristup bi trebao da doprinese pravednijem raspodeli troškova nege i pomoći onima kojima je to najpotrebnije.
Reforma koja se sprovodi u Nemačkoj može poslužiti kao primer drugim zemljama koje se suočavaju sa sličnim izazovima u sektoru nege. Starenje populacije je globalni problem, a adekvatno plaćanje radnika u sektoru nege je ključno za obezbeđivanje kvalitetne brige za starije osobe. Promene koje se sprovode u Nemačkoj mogu inspirisati druge zemlje da preduzmu slične korake kako bi poboljšale uslove rada i povećale privlačnost sektora nege.
U zaključku, reforme u sistemu staranja i nege u Nemačkoj predstavljaju značajan korak ka poboljšanju uslova rada za zaposlene u ovom sektoru. Uvođenje minimalne plate, povećanje doprinosa i subvencije za povećanje plata negovatelja su mere koje bi trebale da doprinesu privlačenju više radnika i osiguranju kvaliteta usluga. Ove promene su neophodne kako bi se odgovorilo na izazove starenja populacije i osiguralo da starije osobe dobiju potrebnu negu i podršku.