Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je nedavno izrazio zabrinutost zbog zabrane izložbe fotografija „Srpkinja, heroina Velikog rata“ u Vukovaru, koju je nazvao porukom svim prognanim Srbima da nemaju razloga da se vraćaju i bore za svoja imovinska prava. Linta je izjavio da je ova odluka signal i za preostale Srbe u Hrvatskoj da se suoče sa izborom – da se isele ili da postanu „pravoslavni Hrvati“.
On je naglasio da zabrana izložbe nije iznenađenje za one koji su svesni karaktera hrvatske države, tvrdeći da je to jedan od mnogih dokaza o procesu fašizacije koji traje već 35 godina, otkako je Franjo Tuđman došao na vlast. Linta je podsetio na Tuđmanovu kontroverznu izjavu o NDH kao „izraz 1.000-godišnje težnje hrvatskog naroda za svojom državom“, što pokazuje duboke korene nacionalizma u Hrvatskoj.
Linta je kritikovao politiku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) od 2016. godine, kada se stranka ponovo vratila na vlast. On smatra da je ta politika otvoreno ustaška i da pritisak na Srbe u Hrvatskoj raste. Prema njegovim rečima, postoje masovna hapšenja srpskih boraca na osnovu hrvatskih poternica, kao i brojne zabrane kulturnih manifestacija u kojima učestvuju Srbi. U poslednje vreme, Linta je naveo da je zabeleženo desetak zabrana kulturnih događaja samo u poslednjih godinu dana.
Kao primer, Linta je spomenuo događaj u Crikvenici, gde su se održavale manifestacije bošnjačke kulture. On je istakao da je sve bilo u redu dok se nije izvelo Užičko kolo, nakon čega su se okupili veterani i ustaške snage, primoravajući organizatore da otkažu nastup. Ovaj incident, prema Linti, pokazuje „besnu mržnju i netrpeljivost prema Srbima“ i njihovoj kulturi.
Linta je ukazao da otvorene ustaške snage ne žele da vide čak ni preostale Srbe u Hrvatskoj, koje procenjuje na oko 100.000, uglavnom starije populacije. On je naglasio da ti ljudi moraju da se ponašaju kao da ne postoje, a istovremeno su političari u Hrvatskoj deklarativno osudili takvo ponašanje, što smatra licemerjem.
Podseća da je jedna od prvih odluka HDZ-a po povratku na vlast bila skandalozna odluka da Hrvatski sabor ponovo postane pokrovitelj ubijenim ustašama u Blajburgu, iako je to mesto poznato po stradanjima onih koji su se borili za NDH. Takođe, Linta je kritikovao uvođenje novog praznika 15. maja kao dana sećanja na hrvatske žrtve, koji smatra uvredom za sve žrtve genocida.
On je podsetio na odluku Saveta za suočavanje s prošlošću, koja je dozvolila korišćenje ustaškog pozdrava u javnom prostoru, što je dodatno pogoršalo položaj Srba u Hrvatskoj. Linta ističe da je to uvreda ne samo za preostale Srbe, već i za sve žrtve genocida i njihove potomke, kao i za ceo srpski narod.
Na kraju, Linta je naglasio da su glavni nosioci procesa ustašizacije u Hrvatskoj političke stranke desnice, uključujući HDZ, kao i različita udruženja veterana i Hrvatsku biskupsku konferenciju, koji, prema njegovim rečima, ne žele da se suoče sa svojom mračnom prošlošću. Ova situacija dodatno oslikava izazove sa kojima se suočavaju Srbi u Hrvatskoj, dok se čini da se nacionalističke tenzije i dalje intenziviraju.
