Često se, prilikom izbora zanimanja, mladi ljudi, a i njihovi roditelji pitaju koja struka najlakše dolazi do zaposlenja. Nakon određenih istraživanja vezanih za ovu temu, donose odluku o upisivanju škole ili fakulteta, sa ciljem da se mlada osoba lakše zaposli. Direktorica Sektora za zapošljavanje Nacionalne službe za zapošljavanje, Neda Milanović, je za portal SrbijaDanas objasnila koja su trenutno najtraženija zanimanja na tržištu rada.
Prema njenim rečima, osim IT struke, koja je apsolutni pobednik u brzini zapošljavanja, u Srbiji su trenutno najtraženije struke za koje se obrazovanje stiče u srednjim stručnim školama. To su zanimanja kao što su sastavljač elektro-žičanih snopova, mašinski tehničari, medicinske sestre-tehničari, negovateljice, spremačice prostorija u kojima se pružaju zdravstvene usluge, vozači kola sanitetskog prevoza, građevinski radnici (najviše rukovaoci građevinskim mašinama), prodavci u maloprodajnim objektima, radnici na pakovanju proizvoda, šivači u oblasti tekstilstva, higijeničari i negovatelji.
Kada je reč o akademcima, najlakše se zapošljavaju lekari, lekari specijalisti, ekonomisti, mašinski inženjeri i menadžeri. Neda je naglasila da su poslodavci kroz projave potreba za zapošljavanje iskazali najveće potrebe za zanimanjima kao što su šivač tekstila, pomoćni građevinski radnik, sastavljač elektro-žičanih snopova, građevinski tehničar, mašinski tehničar, vozač teretnog motornog vozila, medicinske sestre, elektrotehničar energetike, kao i menadžeri, vaspitači predškolske dece, mašinski inženjeri i ekonomisti za finansije.
Nažalost, akademci koji najteže dolaze do posla su oni koji su završili neku humanističku nauku, kao što su istoričari umetnosti. Kada je u pitanju srednja stručna sprema, Neda je objasnila da se na evidenciji nezaposlenih lica Nacionalne službe za zapošljavanje najduže zadržavaju osobe čija su zanimanja postala zastarela i za koja više ne postoji potreba na tržištu rada.
Prema podacima kojima raspolaže Nacionalna služba za zapošljavanje, na evidenciji se najduže zadržavaju obrazovni profili koji imaju daleko veći broj lica na evidenciji u odnosu na broj registrovanih slobodnih radnih mesta. U oblasti tekstilstva i kožarstva, zanimanja kao što su prelac, tkač i obrađivač kože i krzna se nalaze među onima za koje je interesovanje na tržištu rada minimalno. Takođe, u oblasti mašinstva, zanimanja kao što su mašinski tehničar, mehaničar za poljoprivredne mašine i metalostrugar se takođe nalaze na listi koja se najduže zadržava na evidenciji nezaposlenih.
U oblasti poljoprivrede, zanimanja kao što su voćarsko-vinogradarski tehničar i poljoprivredni tehničar za proizvodnju bilja su takođe na listi zanimanja koja se teško zapošljavaju. U sektoru šumarstva i obrade drveta, zanimanja kao što su tehničar drvoprerađivačke tehnologije i tehničar uzgoja šuma takođe se nalaze među onima koji su manje traženi. Kada je reč o ekonomiji, prava i administracije, zanimanja kao što su pomoćni daktilograf, daktilograf, upravni tehničar i pravnik su takođe među onima koja se najduže zadržavaju na evidenciji.
U svetlu ovih informacija, jasno je da je izbor zanimanja ključan za budućnost mladih ljudi. Uz trenutne trendove na tržištu rada, mladi bi trebali razmotriti obrazovne opcije koje nude veće šanse za zapošljavanje. Pored toga, programi kao što je „Moja prva plata“ predstavljaju značajnu priliku za mlade da steknu radno iskustvo i započnu svoju karijeru.
Na kraju, važno je da mladi ljudi budu svesni trenutnih potreba tržišta rada, kako bi mogli doneti informisane odluke o svom obrazovanju i budućim karijerama. Pravi izbor struke može značajno uticati na njihov život i profesionalni razvoj.
