KO KRIJE UZROKE POMORA? Dva meseca posle uginuća ptica i riba u Krnjači, razlog nepoznat

Milan Petrović avatar

Siva i velika bela čaplja, kao i druge vrste ptica, uginule su krajem januara kod crpne stanice bare Reva u Krnjači. Nakon što su uginuli primerci pronađeni, nadležna inspekcija i Zavod za zaštitu prirode su izašli na teren, a mrtve ptice su dostavljene Fakultetu veterinarske medicine na analizu. Do sada, međutim, građani Palilule nisu dobili rezultate obdukcije, što je izazvalo zabrinutost i nezadovoljstvo među ekološkim aktivistima.

Ana Džakić iz Udruženja „Bela čaplja“ izjavila je za „Novosti“ da informacije o rezultatima obdukcije moraju biti dostupne javnosti. I pored upita i zahteva za pristup informacijama od javnog značaja, odgovori su izostali. Ministarstvo zaštite životne sredine je, prema saopštenju, trebalo da obavesti javnost o daljim merama i rezultatima, ali to se nije dogodilo. Ekološko udruženje je ponovo kontaktiralo nadležna tela kako bi dobilo potrebne informacije.

Prema rečima Džakićeve, inspekcija ih je obavestila da do 6. marta Ministarstvu zaštite životne sredine nije dostavljen izveštaj o analizama. U međuvremenu, Zavod za zaštitu prirode je rekao da su mrtvi primerci predati Fakultetu veterinarske medicine na dalju obradu, čime su se nadležnosti Fakulteta završile. Dekan fakulteta, Milorad Mirilović, potvrdio je da su rezultati analiza već dostavljeni Ministarstvu, ali nije mogao da precizira koje su vrste uginule.

Bara Reva predstavlja jednu od poslednjih prirodnih oaza u Beogradu na levoj obali Dunava, u urbanizovanom području Pančevačkog rita, naspram Višnjice. Iako je u blizini prometne saobraćajnice Beograd-Pančevo, ovde je registrovano čak 130 vrsta ptica. Reva je pre nekoliko godina postala nelegalna deponija građevinskog šuta i smeća, ali su građani i aktivisti uspeli da je zaštite blokadom deponije. Ovo ekološki ugroženo područje je od vitalnog značaja za odvodnjavanje kanala Kalovita.

Pored toga, bara Reva je važna kao mesto za rekreaciju, naučna istraživanja i obrazovanje, a takođe igra ključnu ulogu u snižavanju gradske temperature tokom vrućih letnjih meseci. Džakićeva dodaje da je posebno zabrinjavajuće to što Beograd nema postrojenje za prečišćavanje vode, a leva obala Dunava ne poseduje kanalizaciju. Zagađenje na ovoj obali raste, a građani su i dalje zatečeni nedostatkom informacija o vrstama koje su uginule.

Crpna stanica Reva je planirana kao tačka spajanja nekoliko različitih kanala sa leve obale, koji su zaduženi za odvođenje atmosferskih voda do Dunava. Međutim, u praksi, ovaj kanal su „priključile“ razne firme i građani, jer kanalizacija u ovom delu Beograda i dalje predstavlja nedostižan san.

Udruženje „Bela čaplja“ nastavlja da se bori za očuvanje bare Reva i njenog okruženja, s ciljem da se podignu svest i akcija za zaštitu ovog prirodnog staništa. Zbog neodgovarajuće komunikacije i nedostatka transparentnosti u vezi sa analizama uginulih ptica, nastavlja se pritisak na nadležne institucije da konačno obezbede potrebne informacije i adekvatne mere zaštite.

Građani i aktivisti očekuju da će se uskoro pojaviti jasne informacije o uzroku uginuća ptica i da će nadležni preduzeti korake kako bi se zaštitila sredstva prirode u Beogradu. Ova situacija naglašava potrebu za boljom zaštitom prirodnih resursa i efikasnijim upravljanjem ekološkim pitanjima u urbanim sredinama.

Milan Petrović avatar