Kasperski upozorava na malver maskiran kao ChatGPT

Milan Petrović avatar

Sajber kriminalci su sve inventivniji u svojim napadima, koristeći sofisticirane metode kako bi infiltrirali mreže malih i srednjih preduzeća (MSP) širom Evrope. U najnovijim izveštajima, otkriveno je da su zlonamerni programi, poznati kao malver, maskirani kao pouzdane aplikacije poput ChatGPT-a, Microsoft Office-a i Google Drive-a. Ova taktika omogućava napadačima da deluju neprimetno, čime se povećava rizik za preduzeća koja često nemaju resurse za adekvatnu zaštitu.

Mark Rivero, vodeći istraživač bezbednosti u kompaniji Kaspersky, ističe da se mala preduzeća suočavaju sa pretnjama koje su u ravni onih koje pogađaju velike korporacije, dok istovremeno imaju budžete prilagođene startapima. "Ključna strategija za zaštitu je razumevanje načina razmišljanja napadača i zatvaranje mogućnosti koje oni traže", naglašava Rivero.

Podaci pokazuju da veličina tržišta ne odgovara uvek broju napada, pri čemu su Austrija, Italija i Nemačka najčešće pogođene zemlje, dok je Srbija sa 1.6% napada na 7. mestu, što ukazuje na relativno nizak nivo ciljanja. Međutim, to ne znači da su preduzeća u Srbiji imuna na ove pretnje. Pretnje koje najviše pogađaju MSP-ove uključuju backdoor napade, trojance i "not-a-virus: Downloaders".

Kako bi se smanjili sajber rizici i obezbedila kontinuitet poslovanja, stručnjaci preporučuju integraciju snažnih bezbednosnih rešenja sa visokom svesti zaposlenih. Ključne mere koje preduzeća mogu preduzeti uključuju:

  1. Sprovođenje sigurnosnog očvršćivanja: Ojačavanje sistema kroz snažnu autentifikaciju i autorizaciju, stroge politike lozinki, redovno ažuriranje softvera, kao i šifrovanje podataka.
  2. Podizanje svesti zaposlenih: Redovne obuke fokusirane na prepoznavanje potencijalnih pretnji, kao što su fišing napadi, i sigurnu upotrebu poslovne e-pošte.
  3. Korišćenje zvaničnih izvora za softver: Izbegavanje preuzimanja aplikacija iz nesigurnih izvora i centralizovana instalacija softvera od strane IT tima.
  4. Kontrola pristupa resursima: Definisanje pravila pristupa i redovno praćenje aktivnosti korisnika kako bi se sprečili neautorizovani pristupi.
  5. Implementacija specijalizovanih bezbednosnih rešenja: Korišćenje alata kao što je Kaspersky Next, koji nudi zaštitu krajnjih tačaka sa naprednim mogućnostima, ili Kaspersky Small Office Security za mala preduzeća koja nemaju IT podršku.

    U svetlu sve većih pretnji, MSP-ovi moraju proaktivan pristup bezbednosti kako bi se zaštitili od potencijalnih napada. Ulaganje u obrazovanje zaposlenih i korišćenje modernih bezbednosnih rešenja može značajno smanjiti rizike i osigurati stabilnost poslovanja.

Milan Petrović avatar

Pročitajte takođe: