Kako je Srbija postala regionalni lider u javnim ulaganjima

Milan Petrović avatar

Na početku analize investicija u Srbiji, važno je napomenuti da su investicije ključne za ekonomski rast i razvoj zemlje. U ekonomiji, štednja predstavlja osnovu investiranja, dok se investicije definišu kao ukupna nova ulaganja u proizvodnju i infrastrukturu sa ciljem povećanja proizvodnje i bruto domaćeg proizvoda (BDP). Investicije se dele na fiksne poslovne investicije, investicije u nekretnine i zalihe. Prema obliku vlasništva, one mogu biti privatne ili javne, pri čemu se najveći deo javnih investicija ulaže u infrastrukturu, što je ključno za privlačenje stranih direktnih investicija i rast ekonomske snage.

Vlada Srbije je u proteklih deset godina postigla značajan napredak u oblasti javnih investicija, posebno nakon fiskalne konsolidacije koja je omogućila povećanje ulaganja u infrastrukturu. Od 2018. godine, Srbija je snažno povećala javna ulaganja, a planirana su još veća ulaganja do 2028. godine, posebno u vezi sa projektom EXPO 2027. godine.

Studija Fiskalnog saveta iz 2024. godine pruža uvid u stanje javnih investicija u Srbiji. Grafikon koji prikazuje obim javnih investicija između 2005. i 2022. godine pokazuje da je nivo ulaganja pre fiskalne konsolidacije bio nizak, dok je nakon 2018. godine došlo do značajnog rasta. Udeo javnih investicija u BDP je porastao sa 4,1% u 2018. na preko 7% u 2021. i 2022. godini, čime Srbija prebacuje nivo javnih investicija u odnosu na zemlje Centralne i Istočne Evrope.

Niska stopa javnih investicija do 2012. godine može se objasniti svetskom ekonomskom krizom i pogrešnim modelom razvoja koji se oslanjao na visoku ličnu potrošnju. Ipak, od 2018. godine, ubrzane procedure realizacije investicija dovele su do povećanja javnih ulaganja, koja su sada iznad proseka razvijenih zemalja Evrope.

Srbija planira da do 2027. godine zadrži visok nivo investiranja od oko 7% BDP, a trenutno se realizuje jedan od najvećih investicionih programa u modernoj istoriji zemlje pod nazivom „Skok u budućnost – 2027“. U ovom programu budžetirana su sredstva za 56 ključnih kapitalnih projekata.

Najveća ulaganja fokusirana su na pet ključnih oblasti: putnu infrastrukturu, železnicu, ekologiju, energetiku i pripremu za EXPO 2027. godine. Do 2025. godine planirano je izgraditi oko 955 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica, uz značajne pomake u oblasti železničke infrastrukture, gde je izgrađeno 135 km novih pruga i rekonstruisano 755 km.

Izgradnja autoputeva kao što su Miloš Veliki i Moravski koridor značajno je unapredila putnu mrežu, dok su ulaganja u železnicu bila na nivou zemalja CIE. Takođe, u okviru EXPO 2027 planiraju se ulaganja u nove infrastrukturne objekte, uključujući sajamski kompleks i novu železničku prugu.

Iako su postignuti značajni rezultati, postoje i kritike na račun nedovoljne transparentnosti u realizaciji javnih investicija. Pojedini projekti se sprovode po ubrzanim procedurama, a neki od njih kasne u realizaciji. Investicije u obrazovanje su takođe nedovoljne, a postoje i prigovori na nejasne prioritete u vrednovanju projekata.

Ukupno gledajući, Srbija je na dobrom putu ka postizanju visokog nivoa javnih ulaganja, što može značajno poboljšati životni standard i doprineti dugoročnom rastu i razvoju. U tom smislu, nastavak ovakvih ulaganja predstavlja ključni faktor za ekonomski prosperitet zemlje.

Milan Petrović avatar