Jesen uvek donosi pomešana osećanja. S jedne strane, uživamo u toplim džemperima i udobnim duksericama, dok s druge strane, kraći dani mogu izazvati osećaj tuge. Mnogi ljudi se suočavaju sa padom raspoloženja tokom jeseni i zime, poznatim kao sezonski afektivni poremećaj (SAD). Psihoterapeutkinja Hilari Šoning objašnjava da telo reaguje na promene u količini sunčeve svetlosti pre nego što to svesno primetimo. Manjak sunčeve svetlosti utiče na naš cirkadijalni ritam i nivo serotonina, hormona koji reguliše raspoloženje. Kada je svetlosti manje, prirodno dolazi do pada energije, fokusa i motivacije, a telo počinje da „žudi“ za više svetla.
Iako ne možemo zaustaviti skraćivanje dana do zimskog solsticija, postoje načini da izvučemo najbolje iz kraćih dana. Prvo, promena rasporeda vežbanja može pomoći. Umesto da idete u teretanu posle posla, probajte da vežbate ujutru ili tokom pauze za ručak. Tako provodite vreme napolju dok još ima dnevnog svetla. Ova promena donosi osveženje i prekid radnog ritma, a takođe vas tera da se više krećete tokom dana.
Druga preporuka je da se svakodnevno šetate, posebno u vreme zalaska sunca. Kratka šetnja na suncu, uz svež vazduh i boje neba, može značajno poboljšati vaše raspoloženje. Stručnjaci naglašavaju da su sunčeva svetlost i pokret ključni za mentalno zdravlje, čak i kada nismo svesni njihovog uticaja.
Održavanje dosledne jutarnje rutine je još jedan od načina da se poboljša raspoloženje. Čak i ako niste rani ustajalo, buđenje u optimalno vreme omogućava vam da se polako pokrenete, uživate u kafi uz prirodnu svetlost i započnete dan smirenije. Jutarnja svetlost, čak i kroz prozor, pomaže telu da dobije dozu vitamina D i serotonina.
Takođe, ako vam posao to dopušta, pokušajte da deo obaveza obavljate na otvorenom. Rad na svežem vazduhu, čak i uz slušalice, može biti odličan način da uhvatite još malo sunčeve svetlosti tokom dana.
Društvena aktivnost u večernjim satima je takođe važna. Kada se smrači posle večere, lako je upasti u pasivnost i provesti vreme ispred televizora ili skrolujući na telefonu. Planirajte druženja i aktivnosti tokom nedelje. Na primer, jednom mesečno otiđite na književno veče sa prijateljima ili učestvujte u kvizu u lokalnom pabu. Zimski meseci često donose smanjenje društvenih interakcija, a svesno negovanje društvenih kontakata može pozitivno uticati na mentalno zdravlje.
Ako vam se ne izlazi, trudite se da ostanete aktivni kod kuće. Uređujte prostor, čitajte knjige ili radite male projekte, izbegavajući sate besciljnog skrolovanja. Male promene u svakodnevici mogu doneti veliku razliku.
Kraći dani ne moraju nužno značiti pad raspoloženja i energije. Uz malo svesnih navika, više svetlosti, pokreta i društvenih kontakata, možete dočekati zimu mirnije, fokusiranije i sa više životne topline. Važno je da se prilagodite sezoni i pronađete načine kako da uživate u svim njenim aspektima. Uživanje u jesenjim danima, bez obzira na kraće svetlosne periode, može doneti radost i ispunjenje, pa čak i dok se pripremamo za zimu.