Tezge na prestoničkim pijacama su ovih dana pune sezonskog voća i povrća, a ponuda na Zelenom vencu je, čini se, nikad veća. Redovi za sezonske proizvode su dugački, ali ima i tezgi koje „odvlače“ sugrađane. Naime, astronomska cena pasulja kukuruzara, koja ide čak i do 800 dinara po kilogramu, izaziva zabrinutost među kupcima.
Pasulj gradištanac se na pijacama može naći po ceni od oko 400 dinara, dok se na veletržnici kreće od 240 do 260 dinara. U marketima se njegova cena kreće od 300 do 460 dinara. Kilogram crvenog pasulja na Zelenom vencu može se pazariti za 500 dinara, dok se u samoposlugama retko može naći po nižoj ceni. Osim toga, tu su i gotovi pasulji, čija konzerva košta oko 300 dinara. Slične cene imaju i neobične sorte pasulja poput trešnjar i najpopularniji beli tetovac, čija je cena u samoposlugama nešto niža.
Prodavci ističu da većina ovog mahunastog povrća dolazi iz uvoza, i na tek ponekoj tezgi moguće je naći pasulj iz domaćih zasada. Ovo ukazuje na trend uvoza koji sve više utiče na cene i dostupnost domaćih proizvoda, što dodatno frustrira kupce.
Nedavno je započeo Petrovski post, poznat i kao letnji post, što je dovelo do povećane potražnje za ribom. Ponuda na Zelenom vencu je bogata, od sardina do brancina. Cene ribe variraju, pa tako pečeni komad skuše košta 1.300 dinara, filet oslića 1.600, dok brancin dostiže cenu od 2.500 dinara po kilogramu. Dimljeni šaran se može kupiti za oko 2.800 dinara, dok je filet lososa oko 4.000 dinara. Lignje i školjke su dostupne po ceni od oko 1.500 dinara.
Osim sveže ribe, velika je ponuda i smrznute ribe. Kolutići lignji su 900 dinara, dok plodovi mora koštaju 1.300 dinara po kilogramu. Filet brancina se prodaje za 1.800 dinara, a oslića za 1.100 dinara. Orada se može naći za 2.600, dok šaran košta 2.000 dinara. Smrznuti filet soma ima cenu od 1.400 dinara. U ponudi su i tunjevine, čija cena varira, dok sardine koštaju oko 140 dinara.
Prodavci su primetili da je sve više pasulja na tezgama označeno kao domaći, iako je većina zapravo iz uvoza, najčešće iz Kirgistana. Cene tih uvoznih vrsta se kreću od 300 do 450 dinara po kilogramu, a kupci su često zbunjeni nazivima kao što su „tetovac“, „gradištanac“ i „šareni“, koji se koriste iako potiču iz stranih izvora.
Kada je reč o voću, trešnje su i dalje skupe. Ove godine, rod trešanja je slab, a cene se kreću od 600 do 1.000 dinara po kilogramu. Na nekim tezga se mogu naći trešnje na akciji po ceni od 300 dinara, ali su obično slabijeg kvaliteta. Mnogi kupci, kako su nam rekli, ne mogu priuštiti kupovinu trešanja kao ranijih godina.
Kupci su često u čudu zbog visokih cena pasulja, postavljajući pitanje kako je moguće da kilogram pasulja postane skuplji od mesa. Jedna penzionerka, Vida S., deli svoje iskustvo, ističući da je ranije kupovala veće količine pasulja, ali sada zbog visoke cene više ne može to da priušti.
U zaključku, trenutna situacija na beogradskim pijacama odražava šire ekonomske trendove i izazove sa kojima se potrošači suočavaju. Povećane cene osnovnih namirnica kao što su pasulj i riba, zajedno sa slabijom ponudom voća, postavljaju pitanja o dostupnosti i kvalitetu hrane. Kupci nastoje pronaći ravnotežu između cene i kvaliteta, ali se suočavaju sa sve većim izazovima u svakodnevnom nabavci.
