Danas, Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik Prepodobnog Isakija, Dalmata i Fausta, s posebnim naglaskom na Isakija, koji se slavi još jednom tokom godine, 30. maja/12. juna. Ovaj dan posvećen svetiteljima podseća vernike na značaj njihova života i dela, kao i na njihovu borbu za očuvanje pravoslavlja.
U vreme vladavine cara Valensa, arijevci su sprovodili velika gonjenja protiv pravoslavnih hrišćana, a car je lično pomagao te progonitelje. Kada je čuo za ovo, Isakije, pustinjak sa Istoka, napustio je svoju pustinju i krenuo ka Carigradu. Njegova misija bila je da hrabri pravoslavce i da se suprotstavi jereticima. Njegova hrabrost i odlučnost ostavili su dubok trag u istoriji pravoslavlja.
Sveti Dalmat, pre nego što je postao monah, bio je visoki oficir kod cara Teodosija Velikog, koji ga je izuzetno poštovao i dodeljivao mu visoke časti. Međutim, kada je u njemu probudio duh, Dalmat je prezreo sve svetske vrednosti. Napustio je svoj vojni položaj, uzeo svog jedinog sina Fausta i zajedno su otišli u predgrađe Carigrada, gde su se pridružili porodici Svetog Isakija i obojica su se postrigli u monahe.
Dalmat je bio posvećen bogougodnom životu, što je posebno radovalo starca Isakija. Uoči svoje smrti, Isakije je postavio Dalmata za igumana, čime je obeležio njegovu važnost i posvećenost. Ova porodica kasnije je postala poznata kao Dalmatska, a Dalmat je bio poznat po svojim duhovnim praksama, uključujući post, koji je ponekad trajao i do 40 dana, kroz koji je pobedio nevidljive demonske sile.
Dalmat je učestvovao na III Vaseljenskom saboru, gde se borio protiv jeresi Nestorijeve. Njegova posvećenost pravoslavlju ostavila je trajni uticaj, a preminuo je mirno u trećem veku. Njegov sin Faust, koji je podražavao oca u svemu, takođe je živeo bogougodno i umro u miru u istoj Dalmatskoj porodici.
U čast ovim svetiteljima, vernici se okupljaju i mole, a jedan od molitvenih tekstova koji se izgovara na njihov praznik glasi: „Bože otaca naših, čini uvek sa nama po Tvojoj krotosti, ne napuštaj nas Tvojom milošću, no njihovim molitvama u miru uredi život naš.“
Osim obeležavanja praznika ovih svetaca, danas se takođe podsećamo na značaj drugih događaja u crkvenom životu. Naime, u Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline proslavilo je praznik svoje nebeske zaštitnice. Sestrinstvo je nastavilo svoju misiju milosrđa započetu 1953. godine, pozivajući nova pokolenja da im se pridruže u delu ljubavi prema bližnjima.
Na Preobraženje Gospodnje, vernici iz Mrkonjića će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu mošti Svete Ane, majke Čudotvorca Ostroškog. Ovaj događaj predstavlja poseban trenutak za zajednicu, koji će im omogućiti da se još bliže povežu sa svojom verom i tradicijom.
U poslednjim izjavama, poglavar Srpske pravoslavne crkve izrazio je zabrinutost zbog trenutnih nemira i podela među narodom. Pozvao je sve vernike da prekinu sukobe i okrenu se miru, ljubavi i jedinstvu. U ovom duhovnom pozivu, pozvao je vernike da se mole Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji teže miru.
Ova slavlja i događaji u okviru Srpske pravoslavne crkve ukazuju na značaj zajedničke vere i tradicije, kao i na potrebu za duhovnim povezivanjem i mirom u društvu. U svetlu današnjeg praznika, vernici se podstiču da se podsete na vrednosti koje su ostavili njihovi svetitelji i da nastave njihov put u svakodnevnom životu.