Na dnevnom redu nemačkog Bundesrata danas je odluka o dovođenju nekvalifikovane radne snage sa Zapadnog Balkana. Ova tema je od posebnog značaja za nemačko tržište rada, a predložena su dva različita rešenja koja će se razmatrati. Prvi predlog dolazi od Vlade Nemačke, koja sugeriše da se postojeća odluka o dovođenju radnika, koja ističe krajem godine, produži do kraja 2023. godine. Ovaj predlog uključuje i ograničenje od 25.000 radnika koji bi se mogli primiti godišnje.
Drugi predlog dolazi od tri nemačke države koje su zatražile ukidanje vremenskog ograničenja važenja te odluke, kao i kvote od 25.000 radnika. Ove države, među kojima su Rajnland Falc, Bremen, Tiringen i Hamburg, smatraju da su nekvalifikovani radnici od suštinskog značaja za nemačku privredu i da je važno olakšati njihov ulazak na tržište rada.
Dve komisije Bundesrata – Komisija za rad, integracije i socijalna pitanja i Komisija za unutrašnje poslove – predložile su da se iz Vladinog predloga izbrišu ograničenja. Na osnovu trenutnih informacija, najizvesniji ishod je da će Bundesrat prihvatiti predlog Vlade. Ukoliko se to dogodi na današnjoj sjednici, odluka će odmah stupiti na snagu. U slučaju da bude odbijena, proces će se nastaviti kako bi se došlo do konačne verzije koja bi mogla zadovoljiti sve strane.
Važno je napomenuti da Bundesrat često prihvata predloge Komisije za unutrašnje poslove, koja ima značajan uticaj na odluke. To otvara mogućnost da bi ograničenja mogla biti ukinuta, što bi dovelo do slobodnijeg doseljavanja nekvalifikovanih radnika.
Nekvalifikovani radnici sa Zapadnog Balkana dolaze u Nemačku po osnovu tri različita zakonska osnova. Prvi osnov je pomenuta uredba koja omogućava zapošljavanje radnika bez diploma. Drugi osnov je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, koji olakšava proces za kvalifikovane radnike, bilo da su obrazovani na zanatskim ili tehničkim školama, ili imaju fakultetsko obrazovanje iz oblasti tehničkih nauka. Treći osnov se odnosi na doseljavanje medicinskog osoblja i njegovatelja, s obzirom na značajne potrebe Nemačke u ovoj oblasti.
Interes za nekvalifikovane radnike posebno dolazi od građevinske industrije. Građevinari se žale da će u budućnosti imati problema sa nedostatkom radne snage, te smatraju da je uvoz radnika ključan za opstanak njihove branše. Pored građevinarstva, potražnja za nekvalifikovanim radnicima postoji i u turističkoj industriji, iako je tokom pandemije koronavirusa došlo do opadanja potrebe.
Nemački mediji ističu da korona nije smanjila potrebu za radnom snagom, a očekuje se da će usvajanjem stimulativnog paketa za pomoć evropskoj privredi doći do naglog rasta potražnje za radnicima tokom sledeće godine. U tom kontekstu, nemački privrednici su se žalili na dugotrajne procedure za dovođenje radnika, a ovaj problem su ukazivali i građani Bosne i Hercegovine koji su tražili radne dozvole u Ambasadi Nemačke.
Ova situacija je dovela do toga da je godišnje u Nemačku otišlo tek 29.000 nekvalifikovanih radnika. S obzirom na najavljene mere o širenju kapaciteta u konzularnim odeljenjima, ako se ukine kvota od 25.000, može se očekivati da će se procesuirati znatno veći broj radnika. To bi moglo značajno promeniti dinamiku zapošljavanja nekvalifikovanih radnika iz zemalja Zapadnog Balkana, te olakšati pristup tržištu rada u Nemačkoj.
Sve u svemu, odluka koja će biti doneta na sednici Bundesrata imaće dalekosežne posledice na nemačko tržište rada i može uticati na ekonomsku situaciju u regionu, posebno u zemljama sa kojih dolaze ti radnici.
