- Međunarodni beogradski sajam knjiga protekao je u znaku neobične i tužne atmosfere, sa veoma skromnom posetom. Na sajmu se moglo steći utisak da ima više prodavaca nego čitalaca, a pisci su mogli da prebroje prisutne na prste jedne ruke. Ovaj dan je bio obeležen šesnaestominutnom tišinom u znak sećanja na žrtve tragedije u Novom Sadu.
Među više od 25 izdavačkih kuća koje su zatvorile svoje štandove, nalazile su se velike i poznate kuće kao što su "Laguna", "Akademska knjiga", "Kreativni centar", "Odiseja", "Pčelica", "Dereta", "Čarobna knjiga", "Partenon", "Arete", "Finesa" i mnoge druge. Ove kuće su ranije najavile svoje zatvaranje, a izazvale su osećaj praznine na sajmu. Štand Srpske pravoslavne crkve nije radio do 15 časova, ali je kasnije ponovo otvoren.
S druge strane, određene izdavačke kuće su zadržale svoje štandove otvorenim, među kojima su bili "Vulkan", "Službeni glasnik", "SKZ", "Zavod za udžbenike", "Prometej", "Agora", Matica srpska, "Čigoja", "Kosmos", "Štampar Makarije", "Portalibris", "Pravoslavna reč", "Knjiga-komerc", "Plato" i mnogi drugi. Na štandu "Vukotić medije" gorilo je 16 sveća, a na tabli je pisalo "11.52 – 16 minuta tišine". Svi posetioci i izlagači koji su se zatekli na sajmu tiho su odali počast preminulim žrtvama novosadske tragedije u naznačeno vreme.
Sajam će se završiti večeras, u 20 časova, a u podne će biti obavljena tradicionalna primopredaja nagrade "Otvorena knjiga". Ovu nagradu će ambasador Kipra Andreas Fotiju predati ambasadorki Tunisa Imen Lažili Amari. Tunis će biti zemlja počasni gost sledeće godine, čime se nastavlja tradicija pozivanja zemalja da učestvuju na ovom značajnom kulturnom događaju.
Poseta sajmu je bila izuzetno slaba, a to se može povezati sa trenutnim društvenim i ekonomskim okolnostima. U vreme kada se čini da se svet suočava sa brojnim krizama, ljudi možda manje razmišljaju o knjigama i kulturi, a više o svakodnevnim izazovima. Osećaj praznine na sajmu ukazuje na to da su knjige i čitanje danas u drugom planu, što može biti zabrinjavajuće.
U poslednjim godinama, sajam knjiga se suočava sa padom posete, a organizatori su primorani da razmišljaju o novim strategijama kako bi privukli publiku. U vremenu kada su digitalni sadržaji sve prisutniji, čini se da tradicionalni sajmovi knjiga gube privlačnost među mlađim generacijama. Ipak, sajam knjiga i dalje ostaje značajan događaj za ljubitelje knjiga i kulture, koji se nadaju da će se interesovanje za čitanje ponovo povećati.
S obzirom na sve to, važnost ovakvih događaja ne može se umanjiti. Oni pružaju priliku za susrete autora, čitalaca i izdavača, kao i za promociju novih dela i ideja. U svetu gde se kultura često zapostavlja, sajam knjiga ostaje svetionik nade da će ljubav prema knjigama i dalje postojati.
Uprkos teškoj atmosferi i skromnoj poseti, organizatori i izlagači su pokazali odlučnost da nastave sa ovom tradicijom i da se bore za očuvanje kulture čitanja. Njihov trud je vidljiv, a nada u bolju budućnost i veći interes za knjige ostaje prisutna. U tom kontekstu, važno je podsticati ljude da se vrate knjigama, da ponovo otkriju radost čitanja i da shvate koliko su knjige važne za lični razvoj i kulturu društva kao celine.
Čudna atmosfera obeležila pretposlednji dan beogradske smotre pisane reči

Podeli vest



