Brisel sprema nove mere protiv Moskve bez hitnog primirja

Milan Petrović avatar

Evropske zemlje su u pripravnosti da uvedu nove sankcije Rusiji ako do kraja ponedeljka ne dođe do prekida vatre u Ukrajini. Ovu informaciju je saopštio portparol nemačke vlade, Štefan Kornelijus, naglašavajući da je vreme da se deluje. Prema njegovim rečima, ostalo je još samo dvanaest sati do isteka roka, i ako se prekid vatre ne postigne, evropske države će se povući prema prethodnim dogovorima.

Kornelijus je takođe istakao da su predstavnici zemalja članica Evropske unije već započeli razgovore o 17. paketu sankcija protiv Rusije. Ove sankcije su sve samo ne nove u kontekstu sukoba u Ukrajini, koji traje od 2022. godine kada su se sukobi intenzivirali.

Ruski predsednik Vladimir Putin je 11. maja ponudio vlastima u Kijevu da bez ikakvih preduslova nastave direktne pregovore koji su prekinuti pre više od godinu dana. Ova ponuda je naišla na podršku turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, koji je izrazio spremnost da organizuje platformu za razgovore u Istanbulu.

Međutim, američki predsednik Donald Tramp je na Putinov predlog reagovao optimistično, nazvavši ga potencijalno značajnim danom za Rusiju i Ukrajinu. Tramp je obećao da će nastaviti da sarađuje i sa jednom i sa drugom stranom. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je, s druge strane, tražio od Rusije da potvrdi potpuni prekid vatre od 12. maja, što dodatno komplikuje situaciju.

Reakcije na Trampov poziv za pregovore bile su različite. Zelenski je na društvenoj mreži Iks rekao da će u četvrtak u Turskoj čekati Putina, iako je prethodno jasno stavio do znanja da neće učestvovati u pregovorima dok se ne uspostavi dugoročni prekid vatre.

U međuvremenu, turska administracija je izjavila da nema informacija o planovima Zelenskog da poseti Tursku 15. maja, što ukazuje na to da su dogovori i dalje u fazi nesigurnosti. Ova situacija potvrđuje složenost međunarodnih odnosa i tenzija koje prate sukob u Ukrajini.

Postavlja se pitanje da li će evropske zemlje, suočene sa unutrašnjim i spoljašnjim pritiscima, imati jedinstven stav prema Rusiji. Dodatno, pitanje sankcija ostaje otvoreno, ali se čini da su evropski lideri odlučni da nastave pritisak na Moskvu dok se situacija u Ukrajini ne stabilizuje. Ove sankcije bi mogle da obuhvate različite sektore, uključujući energetiku, finansije i trgovinu, a cilj im je da se smanji ruska sposobnost da vodi rat.

U ovom trenutku, dok se pregovori vode, a sankcije se razmatraju, važno je pratiti i reakcije javnosti u Evropi i Ukrajini. Mnogi građani se nadaju da će dijalog prevladati i da će se naći mirno rešenje sukoba, ali realnost često pokazuje drugačije.

S obzirom na sve ove faktore, jasno je da je situacija u Ukrajini i dalje veoma napeta i da će međunarodna zajednica morati da preispita svoje strategije u odnosu na Rusiju. Svaka nova informacija o pregovorima ili prekidu vatre može promeniti tok događaja, a evropske zemlje su u stalnoj pripravnosti da reaguju na promene na terenu.

U ovom trenutku, ostaje da se vidi kako će se situacija razvijati i da li će doći do željenog prekida vatre ili će se nastaviti spirala sukoba i sankcija. Očekivanja su visoka, ali realnost često donosi iznenađenja koja zahtevaju brze i efikasne reakcije.

Milan Petrović avatar